Tim projekta "Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu" danas je raspisao Javni poziv za prikupljanje ponuda za posao "Uredjenje terena i izgradnja puta" u Biznis Inkubator Centru.
Opština Vršac namerava da dodeli ugovor o radu za uređenje terena i izgradnju puta u okolini Biznis Inkubator Centra u Vršcu, uz finansijsku pomoć IPA programa prekogranične saradnje Rumunija -Srbija. Tenderska dokumentacija je objavljena na sajtu Opštine Vršac i dostupna za preuzimanje i pregled na www.vrsac.com.
Rok za dostavljanje ponuda je 29. januar 2015. u 10 časova po lokalnom vremenu. Moguće dodatne informacije ili pojašnjenja/pitanja biće objavljeni na sajtu Opštine Vršac.
Opština Vršac i ADETIM iz Temišvara (Agentia de Dezvoltare Economico-Sociala Timis), sprovode projekat vredan 1.791.152 evra "Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu". Projekat se sprovodi u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija.
Opština Vršac će, u sklopu Tehnološkog parka, izgradi Biznis Inkubator Centar (BIC). Od 1.000m2 starog skladišnog prostora, u vlasništvu Opštine Vršac, napraviće se novih 8 proizvodnih modula (od 60 do 150 m2). Omogućiće se poslovni proces podrške koji će ubrzati uspešan razvoj start-up i već afirmisanih kompanija, pružajući preduzetnicima niz ciljanih sredstava i usluga. Glavni cilj je proizvesti uspešne firme, koje će, kada napuste program, biti finansijski održive i samostalne.
Centar za energetsku efikasnost "Cefiks" objavio je televizijsku reportažu povodom završetka projekta "Eko bajk taksi". Projekat je realizovan uz finansijsku pomoć Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine. TV produkciju uradio je ClickMan design studio. Proizvodnja udruženje "Cefiks", novembar 2014.
Predsednik Opštine Vršac Čedomir Živković i direktor VDP "Južni Banat" Jovan Basta uputili su apel građanima da ne bacaju otpad u kanale i ne stvaraju divlje deponije, jer na taj način ugrožavaju i svoju i bezbednost objekata.
Prilikom nedavnih poplava pokazalo se da divlje deponije u potoku Mesić prave ogromne probleme. Nagomilano smeće prepreka je koja dovodi do mogućnosti izlivanja Mesića.
U Vršcu je u toku sanacija brane Mesić i očekuje se da radovi budu završeni do kraja godine. Projekat sanacije brane Mesić kao i proširenja korita i uređenja kanala Mesić realizuje se u saradnji Javnog preduzeća Vode Vojvodine i lokalne samouprave.
Ukupna vrednost investicije je oko trideset miliona dinara. Radove na otklanjanju oštećenja i ojačavanju odbrambene strane na objektu obavlja "Južni Banat".
Izvor: eVrsac.rs
Danas je na gradskom trgu u Vršcu održana promocija projekta "Eko bajk taksi". Prisutni građani mogli su uživaju u prijatnoj vožnji našim triciklom. Takođe bilo je i onih sugrađana koji su se oprobali i kao vozači. Najviše su se radovala deca, koja su želela krug više. Utisci sugrađana su veoma pozitivni, kako i sami kažu, rado bi koristili ovakav vid ekološkog prevoza.
Najveće iznenađenje svojom pojavom priredio je čuveni pevač grupe U2, Bono Vox, veliki prijatelj "Cefiks"-a. Legendarni Bono je uživao u vožnji. Međutim, vrlo brzo je uzeo korman u ruku, okrenuo pedalu i uživeo se u ulogu promotera projekta...
Članovi udruženja "Cefix" zahvaljuju se još jednom pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine koji je odobrio sredstva u visini od 120.000,00 dinara za realizaciju ovog projekta.
Pogledajte i TV prilog koji je emitovan u Bulevaru B92
Centar za energetsku efikasnost "Cefiks" realizovao je uspešno još jedan projekat. Reč je o promotivnom filmu "Ušteda energije u domaćinstvu". Autor filma je profesor Hasan Helja.
Saznajte kako da čuvate i štedite energiju u domaćinstvu. Štednjom energije smanjujemo troškove domaćinstva, štedimo energiju za buduće generacije, sprečavamo zagađenje prirode. Dovoljno je da se zamislimo i stvorimo naviku da štedimo energiju pomoću nekoliko jednostavnih i isplativih saveta, da bi smo što kvalitetnije živeli.
Projekat je realizovan uz finansijsku pomoć opštine Vršac, a realizaciju filma pomogle su i vršačke firme Trgo Ban, Alu Tim Božić, Lambada, gvožđara Univerzal, Centar Kalinov.
Na prošloj sednici Skupštine opštine Vršac, odbornici su izglasali i Odluku o rebalansu budžeta za 2014. godinu. Ono što posebno brine Zeleni krug jeste činjenica da je iznos sredstava planiranih za programe Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine, suštinski manji nego što je vlast obećala kada je u decembru donela osnovnu Odluku o budžetu za ovu godinu. Tada je obećano da će se projekti i programi zaštite životne sredine realizovati za 60 miliona dinara. Planirano je da se sva ova sredstva obezbede iz namenske naknade, koju kao tekuće budžetske prihode plaćaju građani i privreda.
Odlukom o rebalansu, nominalno je Fond uvećan sa 60 na 63 miliona dinara. Međutim, izvori prihoda su se značajno promenili. Sada vidimo da su planirani prihodi za ovu godinu iz namenske naknade smanjeni sa 60 na 35 miliona, dok ostatak od 28 miliona čine preneta sredstva iz prethodnih godina, koja su ranijih godina naplaćena, ali nisu i utrošena. To znači da će građani za zaštitu životne sredine dobiti samo 35 miliona dinara, što je značajno manje od 60 obećanih, a ostatak do 63 miliona činiće ono što su građani proteklih godina već platili, a nisu dobili kroz realizovane programe i projekte. I pitanje je da li će i ove godine to dobiti, ili će se to ponovo preneti u narednu godinu, što primećujemo kao trend u poslednjih nekoliko godina, s tim što se iznos neutrošenih sredstava uvećava svake godine. Zbog toga Zeleni krug pita lokalnu vlast:
- Koje se to aktivnosti i projekti zaštite životne sredine u 2012. i 2013. godini nisu realizovali i zašto, čim se stvorio toliki iznos naplaćenih, a neutrošenih sredstava?
- Da li su se, osim prenetog neutrošenog novca, u program Fonda za zaštitu životne sredine preneli i nerealizovali projekti za koje su ta sredstva bila namenjena? Ako jesu, onda je pitanje od kojih je to obećanih projekata za ovu godinu lokalna vlast odustala, smanjivši tekuće prihode sa 60 na 35 miliona dinara?
- Da li su namenska sredstva tokom godine u svakom trenutku i u celokupnom iznosu bila na raspolaganju na budžetskom kontu za utvrđene namene? Ili se njima manipulisalo pozajmicama za pokrivanje drugih tekućih potreba i vraćanjem pred kraj godine? Da li je to pravi razlog zašto su na kraju ostala neutrošena?
- Kada će opština Vršac osnovati Savet za zaštitu životne sredine, što je predložio Zeleni krug, i tako postupiti po preporuci za primenu Arhuske konvencije u Srbiji?
Opština Vršac uspešno je organizovala Drugi Sajam ekologije, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije „Evropski dani sunca i naprednih tehnologija“. Sajam je održan u Kongresno - muzičkoj dvorani Centra Milenijum, a nosilac organizacije bio je Miloš Vasić član Opštinskog veća zadužen za zaštitu životne sredine.
Brojne firme predstavile su su nove tehnologije iz oblasti građevinarstva, sistema grejanja i hlađenja, obnovljivih izvora energije, osvetljenja, mernih uređaja, kreditnih linija namenjenih građanstvu, firmama i institucijama...
Pored firmi, na Sajmu su se predstavile i srednje tehničke škole i fakulteti, koji su uključeni u projekte iz datih oblasti, kao i nevladine organizacije iz oblasti ekologije, zaštite životne sredine i energetike.
Tokom Sajma održane su i dve tribine. Pokrajinski sekretari Slobodan Puzović i Nataša Pavićević Bajić govorili su na teme „Upravljanje životnom sredinom u funkciji smanjenja negativnih uticaja klimatskih promena“ i "Agropelet potencijal Vojvodine”, dok je Anita Mraović predstavila projekat Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture RS.
Miloš Vasić član Veća Opštine Vršac govorio je na temu „ Potencijal bio mase opštine Vršac“, a Dragoslav Dobrosavljević energetski menadžer Opštine Vršac predstavio je projekat „Zelena svetla za bezbenost i održivost puteva“.
Usledilo je potpisivanje Protokola o saradnji opština Vršac, Alibunar, Plandište i Bela Crkva, o kojem ćemo posebno pisati.
Posle pauze, predstavio se Centar za energetsku efikasnost CEFIX, firma Elektroinženjering Novi Sad, se OŠ "Moša Pijade" iz Gudurice, firma "Energy nnet" iz ovog Sada, a prezentovan je i projekat Hemijsko-medicinske škole i UGZP Košava „Neformalno obrazovanje i energetska efikasnost".
Izvor: EVršac
Pozivamo Vas na II Sajam ekologije i energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije - „Evropski dani sunca i naprednih tehnologija ” koji će se održati u petak 6. juna 2014. god. od 9:30h – 18h u Kongresno-muzičkoj dvorani Centra Millenium (Omladinski trg 17, Vršac).
Na Sajmu je predviđeno predstavljanje novih tehnologija iz oblasti građevinarstva, sistema grejanja i hlađenja, obnovljivih izvora energije, osvetljenja, mernih uređaja, kreditnih linija namenjenih građanstvu, firmama i institucijama itd.
Pored firmi na Sajmu će se predstaviti srednje tehničke škole kao i fakulteti koji su uključeni u projekte iz datih oblasti kao i nevladin sektor iz oblasti ekologije, zaštite životne sredine i energetike. U okviru Sajma planirane su dve tribine u Kongresno-muzičkoj dvorani Centra Millennium
I tribina (10:30 - 13 h)
10:30 Pokrajinski sekreterijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine „Upravljanje životnom sredinom u funkciji smanjenja negativnih uticaja klimatskih promena“. Slobodan Puzović, Pokrajnski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine
10:30 Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine Vojvodine „Agropelet potencijal Vojvodine” Nataša Pavićević Bajić, Pokrajnski sekretar za energetiku i mineralne sirovine Vojvodine
10:45 Zavod za zaštitu prirode Srbije “Energetska efikasnost i značaj OIE u oviru energetske efikasnosti” - Dr. Milija Bulatović – Načelnik odeljenja za ekološke mreže i održivi razvoj
11:15 Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u saradnji sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture RS Predstavljanje kampanje „Trenig energy” za energetske menadžere u LS Anita Mraović – menadžer projekta Energetska efikasnost u zgradarstvu, GIS Predstavljanje lokalnih samouprava južnog Banata
11:30 Opština Vršac: „ Potencijal bio mase opštine Vršac“ - Miloš Vasić član opštinskog veća zadužen za zaštitu životne sredine
11:45 Opština Vršac: „ Zelena svetla za bezbenost i održivost puteva“ - Dragoslav Dobrosavljević – energetski menadžer Opštine Vršac
12:00 Opština Bela Crkva Upravljanje Otpadom i otpadnim vodama, Projekat GIZ IMACT
12:15 Potpisivanje protokola o saradnji Alibunara, Bele Crkve, Plandišta i Vršca
13:00 h Pauza i koktel
II tribina (14-16 h)
14:00 Centar za energetsku efikasnost CEFIX , Vršac - „Evropski dani sunca” - Hasan Helja prof.
14:15 Projektovanje zelenih i pametnih zgrada kategorije „Zero energy haus” sa korišćenjem različitih vidova OIE – Miroslav Simeunović dipl.ing.el. - Elektroinženjering, Novi Sad
14:30 OŠ „Moše Pijade” , Gudurica - Promocija ekoloških aktivnosti u svim školama na teritoriji Opštine Vršac Slavica Ristić prof. i Dragana Stanković prof.
14:45 Energy Net – Novi Sad - Primeri iz prakse - obnovljivi izvori energije
15:00 Hemijsko medicinska škola, Vršac i UGZP „Košava” „Neformalno obrazovanje i energetska efikasnost” Olgica Lukač prof. u saradnji sa Marijom Spasojević i Ivana Rajić učenicama Hemijsko medicinske škole
Pokrovitelj Sajma je Opština Vršac
Pokrajinski zavod za zaštitu prirode iz Novog Sada, u saradnji sa nekoliko udruženja, pokrenuo je kampanju protiv trovanja orlova na vojvođanskim njivama. Kampanju u Opštini Vršac sprovodi Prirodnjačko društvo GEA.
- Orao je u grbu Srbije još od doba Nemanjića. Orao je naš nacionalni ponos. Reprezentativce Srbije zovemo "orlovima", navijamo za njih i radujemo se njihovim pobedama. Najveći naši pesnici pesme su pisali o njima. Sada ih trujemo po njivama. To je odnos kakav imamo i prema nama samima. Pridružite se kampanji protiv trovanja orlova, pozivaju iz PD GEA.
Trojica Vrščana prave jedinstvene fiksi dvotočkaše bez kočnica. Potrebno je nekoliko okreta pedala, da bi ovo prevozno sredstvo samo išlo, pišu Večernje novosti.
Na prvi pogled, ovi bicikli se uopše ne razlikuju od običnih. Na drugi pogled, postaju upadljive njihove drečave boje, a tek posle probne vožnje, može se uvideti njihova specifičnost i različitost. Pedale koje se sve vreme okreću, jer su fiksirane za zadnji točak, zbog čega su i nazvani fiksi bicikli, ovim dvotočkašima daju posebnu notu, a vožnju čine lagodnom, jer "rade" koristeći silu inercije, pa je potrebno samo nekoliko zamaha nogama da bi bicikl bukvalno - sam išao.
Fiksi bicikli su u početku pravljeni isključivo za trke u velodromima, atraktivnoj olimpijskoj disciplini, a na ulice su ih još osamdesetih godina prošlog veka preselili kuriri iz Njujorka. Brzi i jednostavni za vožnju, bili su idealni za raznošenje pošte do najudaljenijih delova tog megalopolisa. Trend vožnje ovih dvotočkaša brzo se raširio i po evropskim gradovima, a Vrščani su, zasad, jedni od retkih u Srbiji, koji imaju priliku da ih voze, zahvaljujući trojici entuzijasta Nikoli, Dušanu i Vladanu. Osim što ih voze, oni i prave ove jedinstvene dvotočkaše, koji iz njihove radionice izlaze kao unikati.
- Biciklizmom se amaterski bavim od svoje 10. godine, pa sam, tako, došao i u kontakt sa ovim biciklima, koji su promenili moj pogled na ovaj sport. Imajući u vidu da su fiksi bicikli skupi, jer u inostranstvu koštaju od 700 do 7.000 evra, nas trojica smo rešili da ih sami pravimo, prvo za sebe, a onda su i drugi počeli da se interesuju, priča nam Nikola Miljkov.
Ovi Vrščani su dosad napravili sedam unikatnih primeraka, uvek drečavih i upadljivih boja. Kažu da interesenata ima, uprkos većoj ceni od običnih bicikala.
- Fiksi bicikli su uglavnom jednobrzinci. Specifičnost je i to što nemaju kočnice. To uglavnom plaši kupce, a kada probaju da ih voze, shvate da je kontrola nad ovim biciklom neverovatno jednostavna. Sporijim okretanjem pedala se uspostavlja balans, jer su pedale direktno povezane sa zadnjim točkom. Takvu kontrolu nijedan drugi bicikl ne možda da ponudi. Zato su i idealni za gradsku vožnju, ali, po želji kupca, ugrađujemo i kočnice, objašnjava Dušan Gojkov.
Zanimljivo je to što su bicikli koje njih trojica prave spoj novih i kvalitetnih delova sa starim, odbačenim ramovima.
- Mi, u stvari, pravimo reciklirane bicikle. Starim ramovima, koje nalazimo na otpadu, dajemo potpuno nov i drugačiji život. Kompletno ih obrađujemo, od peskiranja do farbanja, a zatim montiramo nove delove, koje nabavljamo u inostranstvu. To naše bicikle čini pristupačnijim za kupce, pogotovo što sve radimo po njihovoj želji, kaže glavni majstor u ovoj priči Vladan Perović.
Svaki deo bicikla ručno obrađuju sa mnogo strpljenja. Zato je za pravljenje jednog ovakvog dvotočkaša potrebno oko sedam dana. Taj posao trenutno rade iz hobija, ali se nadaju da će se trend vožnje fiksi bicikala ubrzo raširiti po Srbiji, što bi moglo da im donese, veruju, i pristojnu zaradu.
Ručni rad
Želja Nikole, Dušana i Vladana je da širom Srbije promovišu biciklizam kao vrstu rekreacije i zdravog života, a bicikl kao prevozno sredstvo koje nikad neće izaći iz mode. - Ne smemo da zaboravimo da bicikli ne narušavaju okolinu. Samom reciklažom mi već pomažemo očuvanju životne sredine, a zatim i vožnjom. Takođe, smatramo da je bitno sačuvati ovaj zanat radom po principu starih majstora, jer se danas ručni rad i zanat slabo cene, kaže Nikola Miljkov.
Autorka teksta i fotografije: Jelena Jovanović, Večernje novosti (eVršac)