Podaci Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović - Baut" pokazali su da je u poslednjih desetak godina broj obolelih od leukemija i limfoma povećan za 110 odsto, dok je broj umrih od ovih bolesti povećan za 180 odsto.
Predsednik Društva Srbije za borbu protiv raka profesor Slobodan Čikarić kaže da ga ovaj podatak ne čudi, jer je na Srbiju tokom NATO bombardovanja bačeno 15 tona osiromašenog uranijuma, koji je i najmanjim količinama izuzetno kancerogen - izaziva rak, ali dovodi i do genske mutacije - rađanje potomaka sa psihofizičkim deformacijama.
On je objasnio da će osiromašeni uranijum, koji je bačen na Kosovu i Metohiji i po rubovima Pčinjskog okruga ostati na ovom terenu večno, jer je njegovo vreme raspadanja četiri i po milijarde godina.
Medutim, nisu samo stanovnici Srbije ugroženi njegovim dejstvom, jer nošena vetrom prašina osiromašenog uranijuma je stizala u mnoge evropske zemlje.
Dokle je sve osiromašeni uranijum mogao da stigne u Evropi i kakve posledice ostavlja na zdravlje ljudi zanimalo je i delegaciju nemačkog Bundestaga, koja je ovih dana posetila Društvo Srbije za borbu protiv raka.
"Taj uranijum se prvo pretvarao u prašinu koja je nošena vetrom po celoj Srbiji, ali i po celom Balkanu, čak je stizala i u Avijano, odakle avioni nosili bombe. Nakon toga čestice prašine su se taložile na zemlju i tako dospevale u površinske vode, biljke i životinje i ulazile u lanac ishrane", objasnio je prof. Čikarić.
On je dodao da se bolest ne javlja odmah po dejstvu kancerogene materije, već da mora da prođe određeni latentni period, koji za leukemije i limfome iznosi u proseku sedam i po godina, dok je za solidne tumore - karcinom dojke, grlića materice, pluća, debelog creva.. taj latentni period u proseku iznosi petnaest godina.
Čikarić napominje da je latentni period za leukemije i limfome prošao i da je najveći broj obolelih zabeležen posle osme godine od bombardovanja.
"Pratili smo kretanje malignih tumora od 2001. godine do 2010. godine i uočili da je pojava malignih leukemija i limfoma povećana za 110 odsto, dok je učestalost pojave svih tumora zajedno i leukemija i solidnih tumora povećana za 20 posto", kazao je Čikarić.
On je dodao da sledeće godine očekuje eksploziju solidnih malignih tumora, jer je to godina njihove kliničke manifestacije od dejstva osiromašenog uranijuma.
"Naša istraživanja su pokazala da se od 2001. do 2008. godine broj novoobolelih od raka povećavao za dva posto, da bi 2009. godine u odnosu na 2008. bio povećan za šest odsto, a 2010. u odnosu na 2008. deset posto. To nam je znak da iduće godine možemo očekivati eksploziju solidnih malignih tumora, kao što se desilo 2006. godine sa leukemijama i limfomima”, naglasio je Čikarić.
Prevedeno u brojeve 2001. godine u Srbije je otkriveno 30.744 novobolelih od raka, dok je 2010. godine otkriveno 37.412 novoobolelih.
Kako procenjuje profesor Čikarić samo u ovoj godini u Srbiji će biti otkriveno 40.000 novoregistrovanih malignih tumora, dok će od malihnih tumora umreti 22.000 do 23.000 ljudi.
Nuklearni fizičar Vladimir Ajdačić dodaje da su već na jugu Srbije, u područjima gde je bačeno najviše osiromašenog uranijuma, uočene genske mutacije na životinjama.
"Te promene se prvo uočavaju kod životinja koje su puno kreću, lisice, psi, mačke, jer bilo je mesta gde je municija sa osiromašenim uranijumom bačana u velikim količinama", naglasio je Ajdačić.
On je podsetio da je najviše ove municije bačeno na Irak i da su istraživanja koja su kasnije rađena pokazala da su potomci američkih vojnika koji su boravili u Iraku u 67 odsto slučajeva imali genske deformacije.
Štetne posledice osiromašenog uranijuma nisu osetili samo građani Srbije, već i strani vojnici koji su učestvovali u mirovnim misijama na Kosovu.
Tužilaštvo u Italiji nedavno je pokrenuli istragu zbog sve većeg broja obolelih od raka posle učešća u mirovnim misijama uključujući i Kosovo.
Italijanski vojnici već godinama bezuspešno pokušavaju da dokažu vezu između njihovog narušenog zdravlja i osiromašenog uranijuma.
Prema podacima Udruženja žrtava osiromašenog uranijuma, preko 300 vojnika, koji su bili pripadnici NATO trupa, umrlo je od raznih vrsta tumora, dominantno limfnih žlezda, dok je preko 3.600 obolelo.
Međutim, pretpostavlja se da je broj obolelih znatno veći, jer se bolest ne javlja odmah, a u raznim mirovnim misijama, u Bosni i Hercegovini, na Kosmetu, u Iraku, Avganistanu bilo je više od 70.000 italijanskih vojnika.
Foto: twobee / freedigitalphotos.net
Izvor: Tanjug
Država je pravilnicima još prošlog septembra uredila oblast energetske efikasnosti, a pre nekoliko dana ministar građevinarstva Velimir Ilić dodelio je 31 kompaniji i instituciji dozvole za izdavanje energetskih pasoša.
Za dobijanje dozvole ova preduzeća morala su da ispune uslove, pre svih, onaj koji kaže da najmanje dva inženjera sa licencom za energetsku efikasnost moraju da budu zaposlena u firmi.
Pasoš postaje obaveza ne samo za nove zgrade, već i stare koje se prodaju, izdaju ili rekonstruišu, a firme koje su sada dobile ovlašćenja da ih izdaju neće biti jedine.
"Konkurs za dozvole je stalno otvoren. Inženjeri se obučavaju u Komori i trenutno ih ima 1.000 sa licencom. Verujem da će ih do kraja godine biti bar 1.300", kaže za "Danas" pomoćnica ministra za građevinu Aleksandra Damnjanović.
Proces dobijanja dozvole od Ministarstva, tvrdi ona, uopšte nije komplikovan. Potrebno je, ističe Damnjanovićeva, predati urednu dokumentaciju i u roku od desetak dana Ministarstvo će odgovoriti na zahtev. Trenutno, u igri za dobijanje dozvole je tridesetak kompanija koje dopunjuju dokumentaciju.
Pomoćnica ministra kaže da ne zna kako će se kretati cena energetskih pasoša, da će verovatno zavisiti od grada do grada, kao i od tržišta. Zakon i pravilnici to ne propisuju.
Na pitanje kako to da su u prvu raspodelu dozvola upale uz neke velike kompanije, i one koje su osnovane pre svega dva meseca Damnjanovićeva napominje da su dozvole dobili svi koji su ispunili uslove, kao i da su se pojedine firme specijalizovale isključivo za tu oblast.
Jedna od njih, najmlađa među onima koje imaju licencu za izdavanje energetskih pasoša, jeste i AMK-Orbis iz Leskovca.
Osnovana pre nešto više od dva meseca, ova kompanija zapošljava dva inženjera sa licencom za energetsku efikasnost.
"Mi smo se specijalizovali za ovo, upotrebnih niti građevinskih dozvola neće biti bez energetskih pasoša“, kaže za "Danas" suvlasnik firme Darko Bogunović, inače mašinski inženjer.
Izdavanjem pasoša, kaže, još nisu počeli da se bave, ali cena pasoša je 100 evra po elaboratu za objekte do 199 kvadratnih metara, za one od 200 do 500 kvadratnih metara elaborat se naplaćuje 200 evra, a svaki naredni kvadratni metar za objekte do 1.000 kvadrata je 30 centi.
Cena se povećava za 50 do 100 evra ukoliko firma radi dva elaborata, jedan za energetsku efikasnost, drugi za energetski pasoš.
U Evropskoj uniji prosečna potrošnja energije je između 50 i 60 kilovat-časova po kvadratnom metru godišnje, a u Srbiji u proseku od 150 do 200 kilovat časova.
Prema nekim procenama, ušteda potrošnje energije u zgradama koje će imati bolje karakteristike energetske efikasnosti biće i do 50 odsto.
Energetski pasoši neće biti potrebni za zgrade manje od 50 kvadratnih metara, pomoćne zgrade, vikendice i proizvodne pogone u kojima je temperatura grejanja ispod 12 stepeni.
Spisak kompanija koju su dobile dozvole za izdavanje energetskog pasoša može se naći na sajtu Ministarstva građevinarstva i urbanizma.
Izvor: B92
Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije Zorana Mihajlović izjavila je danas da je na javni poziv za izgradnju 317 mini hidroelektrana stiglo 1.380 prijava investitora.
- Prijavilo se više investitora nego što smo očekivali. Samo za područje Surdulice 138, a za područje Vlasotinca oko 40 - rekla je Mihajlović na promociji Projekta ekoturizma i zaštite životne sredine Vlasinskog jezera.
U narednih sedam dana očekuje se još prijava poslatih poštom, a sredinom maja biće formirane rang-liste. Potencijalni investitori će potom biti obavešteni o mogućnosti da sklope ugovor o izgradnji sa lokalnim samoupravama.
Ministarka očekuje da će 317 tih mini-hidroelektarana biti izgrađeno do 2015, odnosno 2016. godine.
Najavila je da će biti još takvih javnih poziva i da se namerava da se još smanji broj dokumenata potrebnih za izgradnju hidroelektrana.
Tender za dodelu saglasnosti i energetskih dozvola za izgradnju mini-hidroelektrana na 317 lokacija u Srbiji zatvoren je 5. aprila ove godine.
Ako se iskoristi potencijal na svih 317 mesta, biće izgrađene mini hidroelektrane ukupne snage 110 megavata koje bi trebalo da proizvode 400 gigavat sati električne energije godišnje.
U roku od osam dana po objavljivanju liste potencijalnih investitora biće potpisan trojni memorandum o razumevanju investitora, Ministarstva energetike i lokalne samouprave za svaku pojedinačnu lokaciju.
Tim memorandumom biće određen okvirni rok od šest meseci u kojem investitor treba da pokrene postupak i obezbedi neophodna pravna akta za dobijanje energetske dozvole za hidroelektrane snage veće od jednog megavata, odnosno saglasnosti za objekte manje snage.
Sva struja proizvedena u hidroelektranama koje su predmet javnog poziva, iskazivaće se u energetskom bilansu Srbije i uračunavaće se za ostvarenje nacionalnog cilja za povećanje udela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji na 27% do 2020. godine
Izvor: Tanjug
Opština Varvarin među prvima je u Srbiji shvatila značaj energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije. Sopstvenim i sredstvima donatora u Varvarinu su realizovana četiri projekta iz ove oblasti vredna 165.000 evra, kojima su ostvarene značajne energetske i finansijske uštede.
Pionirski poduhvat koji je za cilj imao uštedu energije, stvaranje ekološki čistije sredine i lepši izgled grada započet je pre sedam godina iz centra Varvarina.
Slađana Jevremović, savetnik za energetsku efikasnost i OIE u opštini Varvarin kaže da je prvi projekat bio projekat rekonstrukcije i modernizacije javnog osvetljenja gde su umesto starih živinih sijalica postavili 1.300 novih, natrijumovih, manje instalisane snage.
"Samom tom rekonstrukcijom dobili smo uštedu od oko 30 odsto u potrošnji električne energije, ali i u održavanju sistema javnog osvetljenja, jer nove sijalice imaju i duži vek trajanja", kaže ona.
Otkada je pre pet godina u centru grada postavljen energetski sat, prvi takve vrste u Srbiji, uštede se mogu dnevno meriti kao i smanjenje emisije štetnih gasova. Korak dalje planiraju da načine proizvodnjom energije iz bio masa.
Predsednik opštine Varvarin Zoran Milenković kaže da imaju ideju da se sagradi jedna deponija, spalionica manjeg kapaciteta koja će da proizvodi struju od jednog megavata i toplu vodu za zagrevanje grada.
Održivi razvoj trajno je opredeljenje opštine Varvarin zbog čega se posebna pažnja posvećuje edukaciji dece i projektima koji se realizuju u saradnji sa školama. U sklopu rekonstrukcije Osnovne škole u Izbenici, 2009. godine, instalirana je toplotna pumpa i podno grejanje.
Mini solarna elektrana, instalisane snage 5 kwh, dar Agencije za energetsku efikasnost i Španske vlade, varvarinskoj srednjoj školi obezbdila je da prva u Srbiji dobije status povlašćenog proizvođača energije. Za dve godine proizvela je i Elektrodistribuciji prodala 12.600 kwh. Dodatna ušteda u obrazovnim ustanovama je načinjena ugradnjom štedljivih sijalica.
Direktor OŠ "Jovan Kursula" u Varvarinu Dobrosav Dolić kaže da je ukupna potrošnja smanjena pet puta.
"Na nivou jednog sata smo postigli da umesto 25 kilovata potrošnje u zimskom periodu imamo potrošnju oko pet . Ta uštedu je ostvarena i u osnovnoj i srednjoj školi i istrurenim odeljenjima u Gornjem i Donjem Katunu. Sa ciljem da pospešimo enegretsku efikasnost uradili smo i generalnu rekonstrukciju parnog grejanja, zamenili dotrajalu stolariju čime smo za 25 odsto smanjili potrošnju uglja i ogrevnog drveta. Adaptacija jednog kotla omogućiće nam da od naredne školske godine kao energent koristimo i pelat", kaže Dolić.
Međunarodni dan energetske efikasnost u svetu se obeležava 5. marta, a odlukom Skupštine iz 2007. godine u opštini Varvarin svakog 23. februara.
Najveće ambicije lokalne samouprave vezane su za izgradnju mini hidro centrale na Velikoj Moravi, između Obreža i Varvarina. Ukoliko se, uz pomoć države, realizuju to bi opštini donelo tri odsto prihoda ili milion evra godišnje i znatno veće mogućnosti za održivi razvoj i ulaganje u infrastrukturu.
Izvor: RTS
Poslovni kompleks Blue center proteklih dana predstavljen je u Beogradu. Ta zgrada dobila je BREEM sertifikat, čime je zvanično postala prva zelena zgrada u Srbiji, koja ispunjava najviše standarde energetske efikasnosti i minimalno šteti životnoj sredini, objavila je na svečanosti grčka kompanija, investitor Bluehouse Capital.
Visoke ocene poslovnog kompleksa, koji se nalazi u ulici Španskih boraca na Novom Beogradu, svrstale su ga među 3% zgrada u Evropi koje poseduju taj svetski priznat serifikat.
“Izgradili smo ne samo tehnički kvalitetnu i energetski efikasnu zgradu, već i kreirali moderno poslovno okruženje za zaposlene koji tu provode dosta vremena, što ovu zgradu čini privlačnom za kompanije zakupce i već je izdato oko 70% kompleksa domaćim i međunarodnim kompanijama”, rekao je direktor Bluehouse Capitala za Srbiju Stevan Lojović.
"Ova zgrada ima minimalan negativan uticaj na životnu sredinu, zakupci koji rade u njoj imaju niže troškove zbog smanjene potrošnje energije, što ne ide na uštrb udobnosti i komfora tokom rada. Prilikom njene izgradnje, primenjeni su principi energetske efikasnosti, ugrađeni su različiti ekološki materijali za izolaciju objekta, korišćeni obnovljivi izvori energije, kontrola upravljanja otpadom i otpadnim vodama, racionalno korišćenje vode, kvalitetna ventilacija i osvetljenje", naveo je Lojović.
On je istakao da bi zakup prostora u ovakvim objektima trebalo da bude skuplji od klasičnih poslovnih zgrada, ali u Srbiji to nije slučaj, jer tržište diktira cene zakupa. Ta kompanija, kako je rekao, traži i druge mogućnosti da investira u slične projekte u Srbiji, u skladu sa tražnjom.
Ambasador Grčke u Srbiji Dimostenis Stoidis, ukazao je da će ova zelena zgrada, koja ne šteti životnoj sredini i ima moderan izgled, doprineti i arhitektonskom imidžu Beograda. On je kazao da je ovaj objakat primer kako tehnološki napredak može pozitivno da utiče na zaštitu životne sredine i na povećanje kvaliteta radnog ambijenta.
Zgradu je izgradila građevinska kompanija Energoprojekt.
Izvor: ekapija.com, beobuild.rs, ekokuce.com
Srbija ima značajan potencijal u obnovljivim izvorima enrgije koji je, na žalost, još uvek
nedovoljno iskorišćen. Jedan od razloga za takvu situaciju je nedovoljna investiciona aktivnost
u ovom sektoru. Očekuje se da će u narednih nekoliko godina doći do krupnih
pomaka u tom pogledu, s obzirom na najnoviji korak Vlade Republike Srbije u smislu prihvatanja
odluke Ministarskog saveta Energetske zajednice o promociji obnovljive energije
kroz transpoziciju Direktive 2009/28/EC o obnovljivim izvorima energije. Ovom odlukom
Srbiji je postavljen ambiciozni cilj da poveća učešće obnovljive energije u ukupnoj
potrošnji finalne energije na 27% u 2020. godini sa 21.2% u referentnoj, 2009. godini
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je tokom 2012. godine, na osnovu sporazuma
o saradnji sa Ministarstvom energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike
Srbije, sproveo projekat “Političko savetovanje u oblasti obnovljivih izvora energije”
tokom koga su izrađena dva nova i izvršena revizija četiri postojeća, zastarela vodiča za
investiture u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije:
• IZGRADNJA POSTROJENJA I PROIZVODNJA ELEKTRIČNE/TOPLOTNE ENERGIJE IZ
BIOMASE U REPUBLICI SRBIJI
• IZGRADNJA POSTROJENJA I PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U MALIM HIDROELEKTRANAMA
U REPUBLICI SRBIJI
• IZGRADNJA POSTROJENJA I PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U VETROELEKTRANAMA
U REPUBLICI SRBIJI
Građani Srbije bi za uvođenje obaveznih termostatskih ventila za radijatore mogli da plaćaju oko 250 evra po stanu prosečne kvadrature, a država će razmotriti mogućnost da im pomogne.
Nabavka će biti obavezni pri prelasku toplana na naplatu grejanja po utrošku, a vrednost jednog termostatskog ventila stručnjaci procenjuju na oko 50 evra. Po Zakonu o racionalnoj potrošnji energije, toplane moraju da predju na nov način naplate do grejne sezone 2015. godine.
"Od 1. januara 2014. godine počinje da radi Fond za energetsku efikasnost koji će domaćinstvima, opštinama, institucijama, omogućiti kandidovanje za projekte energetske efikasnosti, a jedan od prioriteta može biti pomoć u nabavci tih ventila" rekao je za agenciju Beta pomoćnik ministra energetike Dejan Trifunović.
Prema njegovim rečima, još je rano pričati o mehanizmima pomoći građanima, jer program finansiranja i prioriteti Fonda tek treba da se definišu, ali će ta institucija imati mogućnost budžetsko finansiranja, subvencionisanja kamatne stope i davanja garancija preko komercijalnih banaka.
Predsednik Upravnog odbora Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) Goran Papović kazao je za agenciju Beta da bi lokalne samouprave trebalo da utvrde pomoć gradjanima pri nabavci termostatskih ventila, pre nego što toplane u Srbiji predju na naplatu toplotne energije po utrošku.
"NOPS je već dao predlog da gradske uprave beskamatno kreditiraju građane prilikom nabavke tih ventila" naveo je Papović i dodao da istovremeno treba rešiti problem gubitaka toplote pri transportu.
Papović je kazao da dosadašnja iskustva gradjana, čije toplane već naplaćuju isporuku toplotne energije po utrošku, pokazuju da cena grejanja može biti veća i do 30 odsto nego ona koju su plaćali po kvadratnom metru.
On zamera i zbog komplikovanog načina izračunavanja utroška toplote iz koga se ne vidi jasno koliki su gubici pri transportu, čime se ti troškovi stavljaju na teret građana.
Predsednik Upravnog odbora Poslovnog udruženja toplana Srbije Dejan Stojanović rekao je za agenciju Beta da većina toplana koje grejanje obračunava po utrošku daje i mogućnost otplate potrebnih ventila na rate, u kom slučaju je rata oko 1.000 dinara mesečno.
Stojanović je potvrdio da distributivne mreže srpskih toplana imaju i do 25 odsto gubitka energije.
"Gubici naših toplana su od 20 do 25 procenata u distributivnoj mreži dok većina evropskih država ima gubitke ispod 15 procenata, zbog čega je prioritet njihova rekonstrukcija radi povećanja energetske efikasnosti" rekao je on i dodao da će kreditom KFW banke od 50 miliona evra 18 srpskih toplana rešiti problem distribucije energije.
Direktor šabačke toplane Milan Stošić kazao je za agenciju Beta da iskustva pokazuju da ušteda u energentima, ali i u novcu, kod novog sistema naplate može biti i do 30 odsto.
"U proseku je novčana ušteda 26 procenata, ali samo ako se potrošači ponašaju racionalno i ako su motivisani da štede. Sami uređaji za pojedinačno očitavanje isplate se nakon tri do četiri grejne sezone. Imamo i ekstremne situacije da su potrošači u prvoj godini uštedeli za celu investiciju, ali i one kojima su računi bili viši nego u sezonama kada je potrošnja bila zajednička" rekao je Stošić.
Stošić je naveo da se u stambenim zgradama građani masovno opredeljuju za pojedinačno merenje utroška toplotne energije, ali da je ta investicija problem socijalno ugroženim porodicama.
U Srbiji se preko toplana greje oko 25 odsto domaćinstava.
Izvor: Akter
Akcija "Sat za našu planetu" (Earth Hour 2013), u okviru koje će na sat vremena biti ugašena svetla i dekorativno osvetljenje na brojnim objektima u cilju ublažavanja posledica klimatskih promena, biće održana večeras u više od 40 gradova Srbije.
Akcija u organizaciji Svetskog fonda za prirodu (WWF) biće održana širom sveta, a svetla će biti ugašena od 20.30 do 21.30 sati, podsetio je taj fond navodeći da se lane u Srbiji u tu akciju uključilo više od 40 opština i gradova i da se ove godine očekuje da će taj broj biti znatno veći.
Ovoj najvećoj kampanji za očuvanje planete pridružili su se Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine, Ministarstvo prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja, i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.
Podršku globalnoj kampanji dao je i Odbor Skupštine Srbije za zaštitu životne sredine koji će danas tim povodom održati sednicu sa jednom tačkom dnevnog reda - "Sat za našu planetu".
"Sat za našu planetu" je globalni poziv pojedincima, kompanijama i svakoj društvenoj zajednici da preuzme odgovornost i uključi se u akciju štednje energije i očuvanja energetskih resursa, a time i zajedničke budućnosti.
Radi ostvarivanja tog cilja biće na sat isključena svetla na mnogobrojnim znamenitim građevinama širom sveta, a akciju može da pomogne i svaki pojedinac tako što će isključiti svetla u svom domu ili na radnom mestu.
Od 2007. godine, kada je 2,2 miliona ljudi učestvovalo u prvom "Satu za našu planetu", održanom samo u Sidneju, akcija se masovno proširila na više od 7.000 gradova i mesta u 152 zemlje sa stotinama miliona učesnika na svih sedam kontinenata.
Firma Danone Solar Beograd je 06.jula počela sa radovima na ugradnji solarnih kolektora-vazdušnih Grammer Solar Nemačka , u OŠ ”Dr Jovan Cvijić” u Smederevu.
Postavljanje prvih kolektora sunčeve energije predstavlja realizaciju šireg projekta grada Smedereva koji podrazumeva veću primenu OIE u objektima javne namene, i očuvanju životne sredine.
Prošle godine smo imali sličan projekat kada smo solarne kolektore ugradili u objektu “Pčelica” PU “Naša radost”. To naravno, nije dovoljno da se podigne svest o značaju OIE i o uštedi koju donosi ovakav vid korisćenja tih izvora. Zato, ove godine, nakon izrade glavnog projekta, počeli smo ugradnju solarnih kolektora-vazdušnih na fiskulturnoj sali osnovne škole “Dr Jovan Cvijić” Smederevo.
Na fiskulturnoj Sali OŠ “Dr Jovan Cvijić” ugradjeno je 40m2 solarnih vazdušnih kolektora tipa Jumbo Solar, koji ce služiti za dogrevanje prostora fiskulturne sale i potrošne vode za pranje/tuširanje – sunčevom energijom. Solarno postrojenje treba da poveća učešće sunčeve energije u procesu dogrevanja/grejanja prostora sale i potrošne vode. Toplota i svež vazduh doprinose prijatnoj klimi u prostoriji, povećavaju dobro zdravlje i sposobnost rada i štite supstancu gradjevine. Na godišnjem nivou uštedeće se do 50% energije.
Ovakvi ili slični projekti korišćenja solarne energije, treba da posluže kao dobar primer i podsticaj za sve buduće slične projekte kao što su :bolnice, studentski domovi, kampovi, osnovne i srednje škole, domovi za stare,...
Pilot-projekat zamene živinih sijalica natrijumovim započet je postavljanjem probnih LED svetiljki duž centralne gradske saobraćajnice, Bulevara oslobođenja. Na potezu dugom 200 metara, postavljeno je deset sijalica, kako bi građani bili u prilici da uoče razliku.
“Očigledno je da ova vrsta svetiljki daje i do 50% bolju osvetljenost u odnosu na one koje smo do sada koristili, pa smo planirali da Leskovac bude prvi grad u Srbiji koji će sve živine sijalice na ulicama, putevima i trgovima zameniti LED svetiljkama. Jer, na 2.500 svetiljki sada imamo 2.100 živinih, a godišnji troškovi električne energije za takvu rasvetu iznose oko 200.000 evra, uz još oko 40.000 evra za njihovo održavanje. Ukoliko bi se sve sijalice zamenili LED rasvetom, smanjio bi se utrošak električne energije i za 90%, i rasteretila bi se niskonaponska mreža i transformatori. Prednost je, naravno, i to što troškova za održavanje nove rasvete ne bi bilo bar sedam godina, kako tvrde kompanije koje se bave ugradnjom LED sijalica, a garancija proizvođača opreme je 15 godina”, kaže zamenik gradonačelnika, Dragan Jovanović.
Podsećajući na činjenicu da je Evropska unija pre više od tri godine zabranila prodaju živinih sijalica ocenivši da su one pre grejači nego rasvetna tela, s obzirom na to da samo 5% utrošene energije pretvore u svetlost, Jovanović navodi da bi celokupan projekat u Leskovcu koštao 1.2 miliona evra.
Novac bi se obezbedio preusmeravanjem već planiranih sredstava za plaćanje električne energije koju troši postojeća javna rasveta, a zamenik gradonačelnika očekuje da bi kompletan projekat mogao da bude okončan za najviše dva meseca od početka realizacije.
Izvor: Novosti.rs