Dana 09. septembra 2013. godine je u okviru projekta “Izrada solarne sušare za voće, povrće i lekovito bilje” održano predavanje na temu “Solarni kolektori - izgradnja i korišćenje” u prostorijama Poljoprivredne škole “Vršac” u Vršcu. Učesnici predavanja su bili učenici II-1 smer Poljoprivredni tehničar, i II-4 smer Turistički tehničar.
Predavanje je održala Milica Doslop, master zaštite životne sredine - smer ekoremedijacija, koja je prisutnim učenicima ukazala na načine konverzije sunčeve energije (toplotna, električna), prikazala vrste objekata kod kojih je moguće koristiti sunčevu energiju, i prikazala šeme solarnih instalacija u primeni.
Nakon teorijskog dela prezentacije prisutnim učenicima je na praktičnom primeru prikazala princip rada solarnog kolektora od limenki koji će biti ugrađen u sušaru.
Nakon sklapanja i farbanja kućišta solarne sušare za voće, povrće i lekovito bilje, učenici su sa svojim predmetnim nastavnikom pristupili sklapanju solarnog kolektora od upotrebljenih aluminijumskih limenki koji će biti ugrađen u samu sušaru. Kolektor će biti izrađen od limenki Coca-Cole, za šta je potrebno 56 limenki koje će biti spojene u sedam redova po osam limenki.
Učenici su nakon prikupljanja prvo oprali i osušili limenke, a zatim počeli sa njihovom obradom. Prvo su otvaračem za konzerve uklonili gornji deo limenke, a zatim probojcem probušili dno na četiri mesta radi boljeg strujanja toplog vazduha kroz tunel. Nakon obrade svih 56 komada počeli su sa lepljenjem limenki temperaturno otpornim silikonom u posebnom kalupu.
Svaki red limenki je stajao u kalupu 24 sata, kako bi se silikon osušio nakon čega je vršena detaljna provera zaptivanja.
Protokol o obnovljivim izvorima energije i čiste energije, potpisan između Ministarstva energetike Srbije i Abu Dabi future energy company, od izuzetnog je značaja za Srbiju, ocenila je resorna minisarka Zorana Mihajlović.
Ona je najavila da će krajem oktobra u Srbiju doći delegacija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa kojom će dogovarati detalje vezano za obnovljive izvore energije, a posebno ulaganje u elektrane vetra.
Mihajlović je rekla za Tanjug da će razgovarati i o kogeneraciji na gas, jer su kompanije iz UAE u tome najbolje na svetu i imaju odlične tehnologije.
Prema rečima ministarke, u protokolu je dogovoreno da će najbolji studenti iz Srbije ići u Abu Dabi na Masdar insitutut, koji se bavi čistim tehnologijama i obnovljivim izvorima energije.
Mihajlović je ocenila da je to način da studenti dobiju nova znanja kojih nema dovoljno u Srbiji.
Izvor: BizLife
Obnovljivi izvori energije treba Srbiji da donesu oko dve milijarde evra investicija, rekao je pomoćnik ministra energetike, razvoja i zaštite životne sredine Dejan Trifunović. U planu je da se do 2020. godine izgradi 1.000 megavata iz obnovljivih izvora energije, iz energije vetra, hidropotencijala i biomase, naveo je on za okruglim stolom "Zakonska regulativa i njena primena u oblasti unapređenja energetske efikasnosti" u Skupštini Srbije.Investicije u energetski sektor, istakao je Trifunović, biće jasno definisane u budućoj strategiji energetike. Za investicije neophodne su stimulativne mere, transparentnost i dobra zakonska regulativa, što resorno ministarstvo i čini, kazao je on.
Trifunović je podsetio na Sporazum, resornog ministra Zorane Mihajlović i predsednika 17 opština i gradova u Srbiji, o međusobnoj saradnji koja se odnosi na dobijanje energetskih dozvola za izgradnju malih hidroelektrana na 317 lokacija. Procenjena vrednost investicija za svih 317 lokacija je oko 500 miliona evra, od čega će 300 miliona biti u opštinama koje su nerazvijene.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Zarkov II - 4
Istraživači sa američkog Univerziteta Jejl otkrili su kako da na jednostavan način povećaju efikasnost solarnih ćelija za neverovatnih 38% - premazivanjem fluorescentnom bojom.Polimerne solarne ćelije su veoma popularne zbog niske cene, male težine, velike iskoristive površine i mehaničke fleksibilnosti, a jedina mana im je relativno niska efikasnost pri pretvaranja solarne energije u električnu.
Organske fluorescentne boje poboljšavaju apsorpciju svetlosti i recikliraju elektrone, što dovodi do ubrzavanja pretvaranja svetlosti u energiju.
Da bi postigli ovaj novi radikalni nivo konverzije energije, istraživači sa Jejla oslonili su se na poznati biohemijski mehanizam - Forsterov rezonantni energetski transfer (FRET).
Vođa projekta Andre D. Taylor, rekao je da se njihovo otkriće može iskoristiti kako bi se poboljšao dizajn i kvalitet budućih solarnih ćelija.
Izvor: ekokuce.com
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Američka kompanija koja se bavi energijom vetra SheerWind, nedavno je objavila rezultate ispitivanja sprovedenih na njihovoj novoj tehnologiji za generisanje energije vetra pod nazivom Invelox. Iz kompanije navode da su tokom testova njihove turbine uspele da generišu šest puta više energije od one koju proizvode tradicionalne turbine postavljene na stubovima.Invelox ima drugačiji pristup generisanju energije vetra jer se ne oslanja na velike brzine vetra. Umesto toga, ova turbina prihvata vetar bilo koje brzine, čak i povetarac, putem portala koji se nalazi iznad zemlje. Zarobljeni vetar se zatim provodi kroz kanal gde postepeno ubrzava. Dobijena kinetička energija pokreće generator na tlu. Dovodeći protok vazduha sa vrha kule, moguće je generisati više snage sa manjim turbinama, kažu iz kompanije SheerWind.
"Koristili smo istu turbinu - generator (sa datim opterećenjem) i montirali je na stub kao što je slučaj sa tradicionalnim vetroturbinama“, kaže se u saopštenju kompanije SheerWind. "Izmerili smo brzinu vetra i izlaznu snagu. Onda smo postavili isti sistem turbine i generatora (podvrgnut istim opterećenjem) i ponovo merili brzinu vetra, brzinu vetra unutar Invelox-a i energiju. Zatim smo koristili odnos napajanja i brzine 5 do 15 dana (u zavisnosti od testa) i izračunali energiju u kWh. Šest puta više energije se dobilo u jednom od ovih dana. Poboljšanja u energetskoj proizvodnji su bila u rasponu od 81 do 660 odsto, sa prosečno većom proizvodnjom energije od 314 odsto.“
Ako je sve što su naveli tačno, čini se da bi ipak poslednja kategorija bila najkorisniji indikator. Pored performansi proizvodnje energije i činjenice da može da funkcioniše i pri sporim brzinama vetra, kompanija SheerWind kaže da Invelox košta manje od 750 dolara po kilovatu za instaliranje. Takođe, oni tvrde da su operativni troškovi značajno smanjeni u odnosu na tradicionalne tehnologije vetroturbina. Zahvaljujući smanjenoj veličini i generatorom na zemlji, sistem je navodno sigurniji za ptice i druge životinje. I na kraju, ovaj sistem takođe omogućava umrežavanje više stubova na jedan generator.
Izvor: ekokuce.com
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
PARIZ - Prvi putnički "zeleni voz" u Evropi danas je prešao put od Antverpena do granice sa Holandijom, koristeći solarnu energiju.
Međunarodni voz velike brzine koji povezuje Pariz i Amsterdam postaće prvi voz u Evropi koji će na jednoj svojoj deonici koristiti struju dobijenu iz solarnih panela, instaliranih na tunelu nad tom prugom, prenela je agencija AFP.
Rukovodioci projekta izjavili su da će taj tunel u Antverpenu, na severu Belgije, dug 3,6 kilometara i vredan 15,6 miliona evra, biti pokriven sa 16.000 solarnih panela površine 50.000 kvadratnih metara, odnosno kao osam fudbalskih stadiona.
Struja će napajati infrastrukturu na toj pruzi, osvetljenje, signale i služiće za potrebe u samom vozu, a takođe će biti isporučivana Antverpenu.
Paneli, koje gradi belgijska kompanija za solarnu energiju "Enfiniti", proizvodiće 3.300 megavat-časova struje godišnje, što odgovara prosečnoj godišnjoj potrošnji u približno 950 porodica.
Procenjuje se da će ti paneli uštedeti 47,3 miliona kilograma emisija ugljen-dioksida tokom dve decenije.
"Korišćenjem električne struje, proizvedene na licu mesta, eliminišemo gubitke energije i transportne troškove", rekao je direktor kompanije "Enfiniti" Stiven de Tolenaere.
Kompanija se nada da će joj taj projekat omogućiti da razvije nove instalacije u SAD i drugim delovima sveta, ukazujući da su železnički hangari idealna mesta za takve instalacije u budućnosti.
Solarna energije se smatra metodom za smanjenje ispuštanja ugljenika iz sektora železnice.
Mogućnost primene takve tehnologije se razmatra u SAD na brzoj pruzi Tuson-Feniks u Arizoni.
U Italiji EU finansira postavljanje solarnih panela na krovu voza koji obezbeđuju električnu struju za klimatizaciju vagona, dok Francuska takođe razmatra mogućnost uvođenja te tehnologije radi korišćenja struje za osvetljenje i klimatizaciju voza u regionu Poato-Šarent.
Izvor: rtv.rs
Priredio: Albert Mesaros, II-7
Plima i oseka
Kako je izvestio u poslednjem izdanju "Pictures of the Future", Siemens se takođe okreće energiji plime, jer nastoji da iskoristi alternativne oblike energije. Kompanija je nedavno obezbedila učešće u SeaGen, prvoj svetskoj komercijalnoj elektrani za proizvodnju električne energije uz pomoć plime i oseke, a isto tako je stekla deset odsto udela u kompaniji Marine Current Turbines, prošle godine.
Naručena u 2008, elektrana od 1.2 MW se nalazi u Irskom moru i može da obezbedi električnu energiju za oko 1.500 domaćinstava. Ova snaga je generisana od strane dva velika podvodna rotora vođena jakim strujama koje se javljaju u toku oseke i plime. Veća elektrana, sa snagom od 8 MW u blizini obale Škotske treba da se završi do 2014. Ona će biti u stanju da napaja oko 8.000 domaćinstava sa električnom energijom proizvedenom iz energije plime i oseke. Prema International Energy Agency, čak 800 milijardi kilovat sati godišnje moglo bi biti generisano u svetu putem morskih struja. To je oko jedne trećine više od godišnje proizvodnje energije Nemačke i dovoljno za snabdevanje 250 miliona domaćinstava.
SeaGen se nalazi van grada Strangford, u Severnoj Irskoj, gde moćne struje plime teku kroz uski moreuz. Postrojenje se sastoji od tornja koji je tri metra u prečniku, i usidren je na morskom dnu na dubini od 30 metara i raste u većoj ili manjoj meri iznad nivoa mora, u zavisnosti od plime. Ispod površine, struje plime pokreću dvojne rotore od 16 metara u prečniku, pričvršćene za toranj. Zajedno, pokrivaju površinu od oko 400 kvadratnih metara. Kako bi mogli da iskoriste struje plime u oba smera (oseka i plima), lopatice rotora se razapnu preko 180 stepeni kada ih plima okreće.
Uprkos tome što su skoro duplo skuplji od odgovarajuće priobalne vetroelektrane, energetski sistemi plime i oseke imaju niz prednosti. Odgovarajućih 6.000 megavat sati godišnje generisanih od strane SeaGen bi zahtevalo priobalnu vetroturbinu skoro dvostrukog opsega. Štaviše, energija plime i oseke i drugih morskih struja može da se predvidi sa značajnom tačnošću pa su stoga mnogo pouzdanije od energije vetra ili solarne energije.
Izvor: automatika.rs
Priredio: Albert Mesaros, II-7
Kukuruz
U dragačevskom selu Dragačica, na nekoliko kilometara od Lučana, u petak je svečano obeležen završetak izgradnje prve elektrane na biogas u zapadnoj Srbiji, odnosno prve elektrane u celoj zemlji, koja će za proizvodnju struje koristiti - kukuruz. Ceo projekat za izgradnju elektrane napravio je Čačanin Milan Filipović (56) na svom imanju u ovom selu, a proizvodnja struje bi, po njegovim procenama, trebalo da krene za tri meseca.
Elektrana u Dragačici proizvodiće 75 kilovata struje po satu, odnosno oko 600.000 kilovata godišnje. Milanova računica je da bi za godinu dana trebalo da, po sadašnjim uslovima otkupa takozvane zelene struje, zaradi 100.000 evra.
40 DOMAĆINSTAVA
SA elektrane Milana Filipovića moći će da se strujom snabdeva oko 40 domaćinstava. Struja, proizvedena u ovoj elektrani, objasnio nam je on, direktno se kači na mrežu, a za proizvedenu energiju dobija nadoknadu od države Srbije. Tako će mu se izgradnja elektrane isplatiti za dve godine rada.
- U svetskim uslovima izgradnja ovakve elektrane košta do milion evra, a ja sam u moju elektranu uložio pet puta manje, i to samo zahvaljujući pameti - kazao nam je Milan, koji je po struci mašinski inženjer.
Elektrana bi na godišnjem nivou trošila oko 1.500 tona sirovine, odnosno kukuruza, stočnog graška, ali i deteline i obične trave. Zapravo svega onoga što može da truli.
- Znam, mnogi će mi zameriti što kukuruz upotrebljavam u ove svrhe. Ali, tvrdim da je mnogo isplativije kukuruz koristiti za elektrane, nego za tov bikova - rekao nam je Milan, koji je u ceo posao uključio i njegovu suprugu i troje dece - sina i dve ćerke. - Zato apelujem na državne organe da pomognu svakom seljaku u izgradnji ovih elektrana, koje su budućnost ne samo Srbije. Planiram izgradnju još jednog postrojenja, a već su se za ovaj vid posla zainteresovale i mnoge komšije, pa se očekuje da kroz godinu dana u Dragačevu niknu još tri elektrane.
Izvor: novosti.rs
Priredio: Albert Mesaros, II-7
Alge kao obnovljiv izvor energije
Pored sunca, vetra i drugih poznatijih obnovljivih izvora energije, mnogi naučnici u svetu eksperimentišu sa bioizvorima – odnosno biljkama koje brzo rastu i imaju veliki procenat energije. Jedan od takvih izvora su alge.
Alge su prirodni izvor energije koga ima u ogromnim količinama. Ljigava zelena skrama u barama, zvana žabokrečina, mogla bi da bude jedan od pogona američke privrede.
"Alge rastu na ovim mrežicama, a mi ih jednostavno snabdevamo vodom. Nadamo se da će naš sistem moći sam da proizvodi gorivo".
U početku, ova farma algi koju je nedaleko od Vašingtona osnovao Patrik Kangas, sa Univerziteta države Merilend, služila je za istraživanje metoda za prečišćavanje vode. Kangas kaže da je sistem izmislio jedan naučnik proučavajući morske alge.
"Shvatio je da bi ovaj sistem mogao da se iskoristi za izdvajanje hranljivih materija iz algi. Tada još nismo znali šta bismo s tim, ali sada se pojavljuje interes za to. Uzbudljivo je kada pomislite da alge mogu da se koriste i za druge korisne stvari", kaže Kangas.
Firma Solazajm, iz San Franciska, već koristi alge za proizvodnju ulja.
"Imamo veoma snažnu tehnologiju koja na obnovljiv način proizvodi ulja, a čitava planeta ide na naftu. Stoga se proizvodnja nafte sa malim oslobađanjem ugljendioksida uklapa u postojeću infrastrukturu u svim dodirnim tačkama".
Džonatan Volfson je osnivač i direktor firme Solarzajm, koja snabdeva čak i američku mornaricu.
"Mi smo kompanija koja na obnovljiv način proizvodi ulja pogodna za razne primene. Na primer, proizvodimo ulja za kozmetiku, ulja za jestive proizvode, za ličnu toaletu ili za hemijsku industriju. I najzad, proizvodimo ulje od koga se pravi gorivo", kaže Volfson.
Sjedinjene Države troše oko 20 miliona barela nafte dnevno. Profesor hemije na Univerzitetu države Arkanzas, Džejmi Hestekin, kaže da je moguće da alge jednoga dana postanu izvor energije.
"Način na koji Patrik gaji alge je verovatno najjednostavniji. Dobra strana je to što je to lak način. Moguće je zamisliti grupu ovakvih farmi sa kojih kamion jednom nedeljno skuplja alge i odvozi ih u postrojenje koje proizvodi biodizel, koji se onda dodaje ukupnoj količini goriva u zemlji", kaže Hestekin.
S druge strane, proizvodnja u Solazajmu počinje od epruvete.
"Koristimo veoma staru tehnologiju zvanu fermentacija, što znači da u velike rezervoare od nerđajućeg čelika stavljamo jedan jednoćelijski organizam koji onda hranimo ugljenim hidratima", kaže Džonatan Volfson.
Krajnji proizvod je jedna vrsta tečnog goriva.
"Od algi se proizvode mnoge stvari. Ispitujemo pretvaranje algi u butenol ili biodizel. Od algi može da se dobija i etanol, a otpaci mogu da se koriste kao đubrivo", kaže Hestekin.
Hestekin takođe primećuje da bi alge koje uzgaja Patrik Kangas mogle da učestvuju u čišćenju reka jer se hrane materijama koje zagađuju vodu. Biogorivo proizvedeno od algi moglo bi da počne da se prodaje već kroz pet godina.
Izvor: obnovljiviizvorienergije.rs
Priredio: Albert Mesaros, II-7