Međunarodni “Dani energetike i investicija”, koji su od 2 – 3. marta održani u Novom Sadu, podstiču na neka optimistička razmišljanja povodom ovogodišnjeg obeležavanja 5. marta - Svetskog dana energetske efikasnosti. Da podsetimo, to je u čast prvog sastanka svetskih eksperata, koji je održan na ovaj dan 1998. godine u Austriji, kako bi razgovarali o energetskoj krizi i njenim mogućim rešenjima.
Opravdano se pitamo čemu vodi globalno zagrevanje naše planete i kako sprečiti pojačanu emisiju štetnih gasova koja direktno utiče na debljinu ozonskog omotača. Izraz “energetska efikasnost” suštinski predstavlja korišćenje energije na neke druge načine koji ne izazivaju klimatske promene. To je omogućeno razvojem obnovljivih izvora energije i njenog transporta koji je manje agresivan prema životnoj sredini. U obnovljive izvore energije spadaju: energija vetra, energija vode, geotermalna energija, energija Sunca i bio energija (bio gas, bio gorivo i bio masa).
Imajući u vidu da će se potrošnja enegrije tokom naredne dve decenije povećati za 40 % ( procena IEA – Međunarodna agencija za energetiku ), svaki ozbiljniji pristup ovoj problematici traži odgovarajuću strategiju razvoja, o čemu je bilo reči na pomenutom skupu eksperata u Novom Sadu. Ohrabrujuće je što se konkretno govorilo i o investicijama, jer bez naprednog ulaganja, svi projekti su bez velikog značaja. Primetno je da su i građani sve više zainteresovani za solarne kolektore i vetrogeneratore, tako da zakonska regulativa mora imati prateće poteze i bržu reakciju, što se traži i u pristupnim pregovorima ka EU.
Neposredan doprinos udruženja “Cefiks” iz Vršca na merama uštede energije je odgovarajuća podrška na ovogodišnjem republičkom Konkursu za proizvodnju medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja. Od strane AVP “Vila” Vršac biće ponuđeno sedam novih emisija drugog serijala pod nazivom “Mala škola uštede energije” sa širim spektrom ciljnih grupa. Emisije će prosečno trajati 20 minuta. Već je dogovoreno da se emisije plasiraju na 11 TV kuća i na dva Internet portala, što obezbeđuje duži period održivosti projekta. Prvi serijal projekta, pod istim nazivom, je imao pet emisija koje su povezane u celinu, predstavljajući nova iskustva, rešenja i pozitivne primere racionalnog trošenja energije. Pored domaćih regionalnih i lokalnih TV centara, projekat je medijski propraćen i u regionu preko Srpske naučne televizije Beograd putem distributera kablovske mreže.
Proteklog vikenda ( 14.02.2016. ) obeležen je svetski dan očuvanja energije. Možda, ovaj dan nije sa najsrećnijim tajmingom, obzirom da se poklopio sa znatno komercijalnijim Danom zaljubljenih. Neki to znaju, a neki ne znaju, što je donekle normalno u ovako nametnutom tempu života koji je sve zahtevniji i teži, što se odnosi i na stare i na mlade. Zbog tih, nama poznatih i nepoznatih razloga, često se zapitamo šta mi, kao jedinka, porodica, ili kolektivitet, možemo konkretno doprineti na tom planu. Ponekad male stvari čine velika čuda!
Dobro je poznato da je prestala proizvodnja klasičnih sijalica, te da su njihove preostale zalihe takvog kvaliteta da se prosto ne isplati njihova kupovina. To se posebno odnosi na zgrade sa dosta stanara u kojima kratko paljenje i gašenje svetla dovodi do brzog pregorevanja sijalica. To je još izraženije ukoliko je napon u mreži drastično iznad 230 V, koji se uzima kao evropski standard. Sijalice se prave prema određenim standardima električne struje koje ne možemo menjati. Elektrodistribucija je u obavezi da podržava standard po pitanju napona i frekvencije, ali ponekad svako pravilo ima izuzetaka. Krajnje je vreme da klasične sijalice zamenimo štedljivim! Uštede nakon zamene sijalica će biti očigledne.
Uskoro stižu lepši, prolećni dani i vreme je da ozbiljno razmislimo o načinu grejanja kuće, ili stana, sa jedinim ciljem kako smanjiti troškove koji su najveći u zimskom periodu. Kao prvo, moramo ozbiljno razmisliti o izolaciji zidova, podova i tavanskog prostora, te o dotrajalosti vrata i prozora na kojima je najveći gubitak toplote. Termalna izolacija, u obilju ponude različitih materijala, ne mora biti toliko skupa da ne učinimo neki dobar korak i na tom planu. Stari ljudi kažu da je najbolja prirodna izolacija od trske što sam se i sam uverio. Pored nje, tu su razne vrste stiropora, mineralne vune, drvo i drugi materijali. Sve se to može pakovati u odgovarajući “sendvič”, koji će nam itekako smanjiti gubitke energije.
Korišćenje tople vode traži priličan utrošak energije, što se u letnjim danima može nadomestiti korišćenjem energije Sunca i drugih alternativnih izvora. Crno obojeno bure sa nekoliko cevi, koje se nakon toplih dana demontiraju, može biti rezervni izvor energije koji će nam stvoriti značajne uštede. Taj sistem se lako pravi u svakom seoskom domaćinstvu bez velikih izdataka, gde je topla voda uvek potrebna zbog pojačane higijene nakon napornih poljoprivrednih radova. U gradu možemo koristiti solarne panele, mada to traži veća ulaganja koja se na kraju isplate. Njihova cena je sve niža, o čemu se možemo raspitati putem Interneta, pošto već ima konstruktora koji obezbeđuju kompletnu uslugu.
Pored svetla i grejanja, treba razmisliti kako koristimo televizore, računare, a posebno prenosne uređaje čije punjenje vršimo gotovo svaki dan. O tome imamo različite preporuke koje prihvatamo, ili ne prihvatamo. Mnogi iz starije populacije teško se odriču navike da najbolje spavaju uz uključen televizor. Veoma je bitno da znamo kako čuvati i štedeti energiju koju koristimo, a da ne ugrozimo kvalitet života. To se posebno odnosi na mlade, koji su navikli da im računar ostaje upaljen po ceo dan, ili da uopšte ne gase tablete, ili “pametne telefone”. Ozbiljan je zdravstveni problem ( u tome se mnogi slažu ) zbog stalne upotrebe mobilnog telefona, jer se izgubila normalna komunikacija. Neki mlađi će, možda, reći da nisam u pravu, a ja se pitam da li je uopšte normalno da na jednoj prošlogodišnjoj, slučajno odabranoj, maturskoj večeri u svečanoj sali, koja je nešto veća, mladi komuniciraju samo putem “pametnih telefona”, ili se dopisuju s kraja na kraj sale. Ko zna koliko još ima takvih primera? Izgubio se normalan, prirodan, kontakt koji je potreban, ako ništa drugo, zbog mentalnog zdravlja koje je sve više narušeno. Neke navike se teško menjaju, ali, ako je u pitanju zdravlje, normalan i prirodan život, onda se i one mogu lakše preboleti!
Tim projekta "Zelena svetlost za bezbednost i održivost puteva" (Green lights for Safety and Sustainability of Roads - GLOSS), povodom 5. marta Svetskog dana energetske efikasnosti u Školskom centru "Nikola Tesla" održao je čas o energetskoj efikasnosti. Dragoslav Dobrosavljević, stručni saradnik na projektu, đacima i profesorima ŠC "Nikola Tesla" predstavio je termovizijsku kameru FLIR i Luksmetar DeltaOhm, opremu koja se koristiti za projektne aktivnosti na terenu, kao i preliminarne rezultate merenja 28 objekata i merenja intenziteta osvetljenja na javnoj rasveti u 15 ulica u gradu.
Iz tih podataka nastaće Elaborat fotometrijskog snimanja postojećih objekata i uličnog osvetljenja, koji će biti uskoro predstavljen opštinskim zvaničnicima i javnosti, prenosi portal evrsac.rs.
Projekat "Zelena svetlost za bezbednost i održivost puteva" sprovodi se u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija. Partneri u projektu su JP "Varoš" iz Vršca i Opština Deta.
Projektom je predviđeno poboljšanje prateće putne infrastrukture u Vršcu zamenom živinih sijalica sa LED koje značajno doprinose uštedi električne energije. Stare živine sijalice biće odlagane po normativima EU, uz prateću tehničku dokumentaciju i stručni nadzor.
Poseban aspekt projekta je poboljšanje bezbednosti na putevima, promovisanje energetske efikasnosti i popularizacija turističkih vrednosti sa obe strane granice.
Svetski dan energetske efikasnost se obeležava svake godine 5. marta u čast prvog sastanka svetskih eksperata održanom na ovaj dan u 1998. god. u Austriji, kako bi razgovarali o energetskoj krizi i njenim mogućim rešenjima.
Izraz “energetska efikasnost” odnosi se u suštini na korišćenje energije na takve načine koji ne izazivaju klimatske promene. Ovo je omogućeno razvojem obnovljivih izvora energije i transporta koji su manje agresivni prema životnoj sredini.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procenjuje da će se u svetu potrošnja energije povećati za 40 % tokom naredne dve decenije, što znači da vlade svih zemalja treba da sprovode posebne mere. Energetska efikasnost ne znači kompromis koji se odražava na kvalitet života, već pametno pomašanje koje treba da obezbedi istu robu i usluge uz korišćenje manje energetskih resursa. Ovo se postiže poboljšanje procesa, kogeneracijom (istovremena proizvodnja električne energije i toplote), reciklažom, rekuperacijom (prikupljanje i iskorišćavanje sporednih proizvoda proizvodnje), korišćenjem čistača i pametnijom potrošnjom (korišćenje samo energije koja je zapravo potrebna). Priroda nam je podarila velika bogatstva, ali nas istovremeno obavezala da ista čuvamo i negujemo. Kako radi nas samih, tako i radi budućih pokoljenja te stoga poručujemo svima - BUDIMO ENERGETSKI EFIKASNI.
Pogledajte i film o "Uštedi energije u domaćinstvu" koji je Cefiks uradio uz pomoć opštine Vršac i koji na slikovit način pokazuje kako lako i jednostavno možete uštedeti energiju u svom domu.
Sedmi Supernatural festival 2013 održan je na Adi Huji, 21. aprila. Prema procenama organizatora, obeležavanje Svetskog dana planete posetilo je više od sedam hiljada ljudi. Besplatan ulaz imali su roditelji s decom i svi koji su donirali odeću Crvenom krstu Beograda na ulazu. Prema procenama Crvenog krsta, donirano je oko deset hiljada odevnih predmeta.
- Do sada je šest kombija prevezlo odeću, a biće potrebno još toliko da bismo sve preneli. Neki su donosili i kofere pune garderobe. Sve u svemu odziv je bio odličan i distribuiraćemo odeću onima kojima je najpotrebnija - kaže Slavica Mejsić iz Crvenog krsta.
U Zelenoj učionici posetioci su mogli da učestvuju u diskusijama o revitalizaciji Ade Huje, ekoturizmu u Srbiji i kulturi hrane. Organska hrana mogla je da se kupi na Zelenoj pijaci gde su se našli autentični srpski proizvodi poput Homoljskog meda, Futoškog kupusa, Gledićke rakije i Leskovačkog ajvara.
- Imamo integralnu tortilju od spelte sa namazom od nauta, mediteranskog bilja i sezonskom salatom. Često se ljudi začude kako je moguće da je hrana tako ukusna, a nema ni mesa, ni sira, ni majoneza - rekla je Snežana Jandrlić, koja ima svoj štand od osnivanja festivala.
Grin komjuniti činili su štandovi posvećeni promociji zelenih projekata, WWF, Biološki i Geografski fakultet, FUTURA fakultet za primenjenu ekologiju, Beogradski Festival Cveća i drugi.
Supernatural se ranije održavao u Botaničkoj bašti i na Košutnjaku. Prošle godine je premešten na Adu Huju, nekadašnju deponiju, jer, kako kažu organizatori, cilj festivala je da realizuje neki konkretan cilj.
- Ovde je ekosistem bio potpuno narušen, a cilj Supernaturala je da ga revitalizuje. Umesto nekadašnje deponije, sada ovde imamo zasađeno 150 stabala. Plan je da u narednih nekoliko godina ovde dobijemo park sa mnogo drveća - rekao je osnivač festivala Srđan Stanković.
On je dodao da je svest o problemu ekologije povećana, međutim, trebalo bi još da se napreduje.
- Najveća deponija je duboko u našim mozgovima, tako da je potrebno čišćenje naše svesti, što Supernatural radi, a konkretan cilj je revitalizacija Ade Huje - dodao je on.
U okviru muzičkog programa festivala ove godine su nastupili hor Čarolija, ZAA, didžej Havijer Rejes, Kanda Kodža i Nebojša i Blok aut.
- Muzika je ovde samo da upotpuni program koji je stvarno ozbiljan i nosi ozbiljnu poruku - kaže Oliver Nektarijević iz KKN-a
Širom planete, i prvi put u Srbiji, danas se obeležava Svetski dan vetra.
Obeležavanje Dana vetra počelo je 2007. godine u Evropi da bi 2009. postalo globalni događaj. Organizuju ga Evropsko udruženje za energiju vetra (EWEA) i Svetski savet za energiju vetra (GWEC).
Danas će Svetski dan vetra obeležiti više od 75 zemalja a kako bi se na najbolji način istakle prednosti vetra kao energenta.
Svet je na kraju 2010. godine, prema podacima Saveta, imao elektrane na vetar instalisane snage 194.390 megavati, za gotovo 36.000 megavati veće nego godinu dana ranije.
Gledano prema kontinentima, najveće instalisanu snagu imala je Evropa, od 86.075 megavati, pri čemu 84.074 megavati u 27 zemalja Evropske unije.
U EU, prema kapacitetima za proizvodnju energije iz vetra, prednjače Nemačka i Španija sa generatorima instalisane snage od 27.214 odnosno 20.676 megavati.
Prema procenama EWEA, struja proizvedena iz vetra pokriva nešto više od pet odsto ukupne evropske potrošnje električne energije.
Srbija je jedna od tri evropske zemlje koja nema nijedan vetrogenerator u elektroenergetskom sistemu.
Kako su ranije najavili u Srpskom udruženju za energiju vetra (SEWEA), prvi vetropark u Srbiji mogao bi da bude izgrađen za dve godine.
Planirano je da prve vetrenjače ukupne snage oko 400 megavata budu sagrađene u Inđiji, Kovinu, Plandištu i Vršcu. U njih će investitori uložiti oko 700 miliona evra.
U Srbiji će Svetski dan vetra biti obeležen regatom u Beogradu koju 18. juna na Savi organizuje SEWEA.
Izvor: zelenevesti.org
Pripremila: Natalija Đorđević III-4
Dan planete Zemlje obeležava se 22. aprila širom planete. Nacionalna obuka o životnoj sredini zove se zvanično Dan Zemlje.
Odluku o obeležavanju ovog datuma doneo je američki senator i ekološki aktivista Gejlord Nelson, u januaru 1970. godine. Dan Zemlje privlači mnoge reportere koji o tome izveštavaju, pa se mnogi građani priključuju i Dan Zemlje kao praznik postaje veoma uspešan u Sjedinjenim Američkim Državama. Uz to, senator Nelson proklamuje treću nedelju u aprilu kao "Nedelju Zemlje", koja postaje nacionalni događaj.
Dan planete Zemlje službeno se obeležava od 1992. godine. Skupština Ujedinjenih nacija je 22. april proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.
Međunarodni Dan planete Zemlje obeležava se širom Srbije različitim manifestacijama u cilju skretanja pažnje građanima na značaj očuvanja prirode. U mnogim zemljama se ekvinoksni Dan Zemlje slavi početkom proleća na severnoj hemisferi. U tom momentu je dužina dana i noći izjednačena. Na južnom polu počinje šestomesečni mrak, dok na severnom polu počinje šestomesečni dan. Jednakost razlika je simbol Dana Zemlje, kada se razlike zaboravljuju i priroda počinje da se obnavlja.
Ovaj godišnji događaj obeležava početak Dana Zemlje koji se tradicionalno započinje zvonjenjem zvona.
Izvor: svetplus.com
Priredio: Milan Prijc, II-4
Upoznajte se sa značajem očuvanja voda na planeti zemlji. Saznajte zašto je 22. mart posvećen svetskom danu zaštita voda.
Svetski dan voda se obeležava u celom svetu svake godine, 22. marta, kao sredstvo fokusiranja pažnje na značaj slatkovodnih resursa i zalaganje za njihovim održivim upravljanjem. Ovaj međunarodni dan preporučen je 1992. god. na Konferenciji Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju (UNCED), a Generalna skupština Ujedinjenih nacija je imenovala 22. mart 1993. godine kao prvi svetski dan voda.
U 2013. godini slogan je: Međunarodna godina saradnje u oblasti voda.
Povodom Svetskog dana voda 22. marta, proslave i manifestacije odvijaju se širom sveta. Ljudi u celom svetu preduzimaju akcije sa ciljem da se podigne svest o vodama i poboljša upravljanje vodnim resursima. Centralna svetska manifestacija biće održana 22. marta u Hagu.
Ovaj događaj poziva države članice da se sastanu na visokom nivou interaktivnog dijaloga tokom šezdeset sedmog zasedanja Generalne skupštine u Njujorku, 22. marta 2013. i time i zvanično krenu u međunarodnu godinu saradnje u oblasti vode.
Glavni cilj manifestacije je da se identifikuju izazovi i ključne oblasti koje će u budućnosti zahtevati jaču političku podršku i međunarodnu saradnju. Takođe će se istražiti konkretne strategije i praktična rešenja za prevazilaženje problema i razgovarati o potencijalnim ulogama koje bi svi učesnici, uključujući i UN-sistem mogli da imaju.
Pored toga, ove godine se obeležava 20 godina Svetskog dana voda pa će se pružiti prilika za razmenu iskustava i lekcija naučenih tokom proteklih 20 godina.
Ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba, naša okolina, društveno-ekonomski razvoj i smanjenje siromaštva u velikoj meri zavisi od vode. Dobro upravljanje vodom je poseban izazov zbog nekih jedinstvenih karakteristika: ona je neravnomerno raspoređena u vremenu i prostoru, hidrološki ciklus je veoma složen a akcidenti imaju višestruke efekte. Urbanizacija, zagađenja i klimatske promene ozbiljno prete ovom prirodnom resursu, a zahtevi za vodom su u porastu (u cilju da se zadovolje potrebe rastuće svetske populacije, sada preko sedam milijardi ljudi, za proizvodnju hrane, energije, industrije i domaće svrhe). Voda je zajednički resurs i njenim rukovođenjem mora da se uzme u obzir širok spektar različitih zajedničkih a ponekad i suprotstavljenih interesa što pruža mnoštvo mogućnosti za međunarodnu saradnju. Saradnja je neophodna za ravnotežu između različitih potreba i prioriteta kao i ravnopravne podele ovog dragocenog resursa, koristeći vodu kao instrument mira. Promovisanje ,,vodne saradnje,, podrazumeva interdisciplinarni pristup kulturnih, obrazovnih i naučnih faktora, kao i verskih, etičkih, društvenih, političkih, pravnih, institucionalnih i ekonomskih dimenzija.
Priredila: Željana Jokić, III-2
Pušenje je pojava epidemijskih razmera, a razlozi za kontrolisanje epidemije pušenja su njeni efekti na zdravlje, siromaštvo i sveukupni razvoj. Duvanski dim sadrži oko 4000 hemijskih sastojaka, uključujući nikotin, 60 kancerogenih materija i visoke koncentracije slobodnih radikala koji menjaju metabolizam ćelija i na taj način dovode do niza bolesti. Procenjuje se da oko pet miliona smrti u svetu godišnje nastaje od posledica pušenja. Ako bi se epidemija pušenja nastavila dosadašnjim tempom do 2020. godine bi se udvostručio broj umrlih. U 2006. godini, u populaciji odraslog stanovništva Šumadijskog okruga 23% žena i 34% muškaraca su svakodnevni pušači.
Najveći procenat pušača nalazi se u starosnoj grupi od 35 do 44 godine (49,6%). Svakodnevno puši 57%, povremeno 11,5%, dok ne puši 27,1% stanovnika. Na pitanje da li žele da prestanu sa pušenjem 23,4% se izjasnilo da ne želi, 28% želi da prestane sa pušenjem, 18,4% nije sigurno, 22,5% je prestalo da puši. Nešto više od polovine anketiranog odraslog stanovništva Šumadijskog okruga u 2006. godini (51,6%) bilo je izloženo duvanskom dimu u sopstvenoj kući, a 34,6% na radnom mestu. Izloženost duvanskom dimu u sopstvenoj kući bila je veća kod žena (22,1%), a na radnom mestu kod muškaraca (39%). Prema dobnim grupama duvanskom dimu u sopstvenoj kući i na radnom mestu najviše su bili izloženi oni koji se nalaze u dobnoj grupi 20–34 i 35–44 godine.
Zabrinjava podatak da nikada nije pokušalo da prestane sa pušenjem 35,2% pušača, kao i da se samo 1% pušača izjasnilo da se obraćalo za pomoć savetovalištu za odvikavanje od pušenja. Takođe je alarmantno i to što 18,4% pušača nije ni malo zabrinuto zbog štetnih posledica pušenja po svoje zdravlje. Zastupljenost pušenja među mladima je visoka: 54,7% mladih uzrasta od 13 do 15 godina je probalo cigaretu. Pasivno pušenje je izuzetno veliko i smatra se da je 97,4% mladih izloženo njemu u svojoj porodici. U populaciji studenata 51,2% je probalo da puši cigarete, 27% su aktivni pušači, a 93,5% je redovno izloženo pasivnom pušenju. Upotreba duvana je rizičan faktor za nastanak malignih, kardiovaskularnih, plućnih i drugih bolesti.
Ciljevi su:
Izvor: akademijazakme.edu.rs
Priredio: Bojan Todorović III-4