U prestižnoj medijskoj konkurenciji, od ukupno 217 prijavljenih učesnika na Konkurs Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije za finansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja za televizije 2021. godine, Audio-video produkcija “Vila” Vršac našla se među 82 odobrena projekta sa temom “Zaboravljene dečje igre”. Konačni rezultati Konkursa, koji je objavljen 13. 01. 2021. objavljeni su 05. 05. 2021. godine na Internet portalu navedenog ministarstva.
Projekat se bavi temom zaboravljenih dečjih igara kojima se razvija sportsko - takmičarski duh, a boravak u prirodi je najbolji mogući način da se deca odvoje od zatvorenog prostora, kompjutera, televizije i mobilnih telefona. Ovo je posebno značajno posle dužeg perioda trajanja koronavirusa koji nije završen i koji je većini promenio način života, što može ostaviti trajne negativne posledice na decu koja sve manje borave u prirodi. Zamišljeno je da se igre provedu u svih deset osnovnih škola opštine Vršac sa različitim sadržajima i jedna emisija sa decom sa invaliditetom u SOŠO “Jelena Varjaški” Vršac. Igrama će rukovoditi animator uz pomoć mentora-nastavnika fizičke kulture i stručnog saradnika, etnologa, a sve će se snimati i obraditi kao video sadržaj edukativnog tipa u pojedinačnom trajanju od 10 minuta u 11 televizijskih emisija sa titlom.
Cilj projekta je da se ožive sadržaji zaboravljenih dečjih igara. Podsećanje na stare običajne dečje igre ima nameru za vraćanje dece prirodi, druženju, socijalizaciji, stvaranju pozitivnih emocija i boljoj komunikaciji među decom, boljoj prostornoj orjentaciji, boljoj motorici, fizičkoj aktivnosti, što sve zajedno doprinosi zdravlju i razvoju dece i usrećuje ih. Nakon opsežnih priprema, koje će se obaviti do kraja školske godine, igre će se izvesti početkom septembra, a snimanje će se obaviti savremenom AV tehnikom uz upotrebu drona. Video materijal će se ustupiti za emitovanje na osam regionalnih i lokalnih televizija i tri Internet portala.
Primarna ciljna grupa su učenici od petog do sedmog razreda osnovne škole, direktni učesnici u projektu, kojima u kolektivnim igrama rukovodi animator i voditelj, a pomoćnici su mu: autor i koordinator projekta, stručni saradnik - etnolog Gradskog muzeja Vršac i nastavnici fizičkog vaspitanja, po jedan iz svake osnovne škole čiji učenici učestvuju u ovim kolektivnim igrama. U svakoj od emisija se pojavljuje po jedan starosedilac koji upoređuje dečje igre nekada i danas, te kratak aktuelni pregled o školi u kojoj se snima promotivni materijal dečjih igara.
Ovim projektom AVP “Vila” Vršac, sa stručnim timom i u saradnji sa udruženjem građana “Cefix” Vršac, obogaćuje svoju dugogodišnju programsku aktivnost sa nekoliko republičkih i pokrajinskih serijala iz različitih oblasti, sa primarnim zadatkom uključivanja mladih u različite obrazovne i kreativne stvaralačke aktivnosti. Punu podršku i neposrednu saradnju i pomoć pružaju osnovne i srednje škole grada Vršca koje su rasadnik mladih talenata, kreatora i uspešnih stvaralaca.
Napredak novih tehnologija najviše se primećuje u proizvodnji, bankarstvu, konstruktorskom inženjerstvu, saobraćaju i komunikacijama, jer mnoge složene radnje umesto čoveka rade roboti. Nasuprot tome u sistemu obrazovanja se poprilično kasni, posebno u osnovnim školama gde se često deci umesto prezentovanja novih znanja računari često ustupaju za neke popularne dečje igrice. Izvestan pomak napravljen je uvođenjem predmeta o programiranju od petog razreda osnovne škole. Primena inovacija u velikoj meri zavisi od kreativnosti nastavnika i njihove želje da ukorak prate nova tehnička dostignuća koja nas svojom brzinom sve više iznenađuju. Dobro se sećam nabavke prvog računara u osnovnoj školi u kojoj sam radio, daleke 1995. godine, kada je u modi bio DOS-ov OS, ubrzo zatim Windows 95, a ubrzo i ostali aktuelni operativni sistemi. Moja tadašnja vizionarska opaska da ćemo svi, hteli ili ne, morati da budemo informatički pismeni, naišla je na žestoke kritike i otpore nekih kolega koji su se teško odvajali od tradicionalne škole, tabla - kreda.
Prisećajući se tih prvih smelih koraka u osnovnoj školi u kojoj sam radio kao nastavnik matematike-fizike i tada popularne sekcije „Mladi fizičar“, dolazim do potvrđene konstatacije da su većina mojih bivših učenika, sa kojima sam izlazio na republička takmičenja iz naučno-tehničkog stvaralaštva, danas u zemlji i svetu veoma priznati stručnjaci, te da njihovi takmičarski radovi još uvek plene pažnju svojom aktuelnošću, posebno kod spoja klasične i moderne fizike sa novim tehnologijama.
Jedan od markantnih radova je konstruktorski rad Mladena Vučkovića („Procesno upravljanje pomoću korisničkog interfejsa“ ), danas master inženjera elektrotehnike i računarstva i asistenta na Katedri za energetsku elektroniku i pretvarače na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Trenutno je na doktorskim studijama koje je upisao 2019. godine, takođe na Fakultetu tehničkih nauka. Njegov izbor za asistenta na FTN Novi Sad bio je bez premca, jer sam se detaljnim pregledom javno publikovane dokumentacije pri tom izboru uverio da je iz osam nastavnih predmeta relevantnih za izbor imao sve desetke.
Nemam nameru, niti potrebu, da opisujem njegov briljantni rad iz osnovne škole, bez obzira što sam mu bio mentor pri osvajanju respektivnog trećeg mesta na republičkoj smotri u Trsteniku 2010. godine. Mislim da će obnovljene slike i priloženi Elaborat ovog rada reći sve i da će novim talentima poslužiti kao primer ozbiljnog pristupa jednog učenika završnog razreda osnovne škole. Već tada se naslućivalo da će pomenuti odlikaš „daleko dogurati“, ali sve što je postigao i što će još postići rezultat je danonoćnog rada i istraživačkog pristupa svakom problemu. Sećam se da me ponekad zbunjivao njegovim pitanjima iz oblasti prirodnih nauka, jer ga je bukvalno interesovalo sve. Nije prihvatao odlaganje rešenja nekog problema, niti nedorečenost u naučnom opisivanju bilo koje prirodne pojave. Posebno su ga zanimala otkrića Nikole Tesle i Mihajla Pupina.
U razgovoru sa njegovim vrednim roditeljima, koji žive na selu, saznajem da je, pored intenzivnog bavljenja naučno-istraživačkim radom iz oblasti elektrotehnike, ostao privržen porodici kojoj, kada god stigne od radnih obaveza na fakultetu i daljeg školovanja na doktorskom studiju, pomaže i u poljoprivrednim radovima na selu. Za sada nema nameru da napušta zemlju, mada su mu zbog naučnih referenci vrata širom otvorena.
Posle ove priče o jednom izuzetnom stručnjaku koji je stasao iz seoske osnovne škole ( „Žarko Zrenjanin“ Izbište ), treba se zapitati koliko je velika odgovornost našeg društva da zadrži domaću pamet, te da im obezbedi normalno napredovanje, potrebne uslove za naučni rad i pristojnu zaradu. U njihovo školovanje uloženo je veoma mnogo, što od društva, još više od porodice koja se svesno odricala svega za školovanje dece. Pre svega, gledajući ovaj primer, tako i druge mlade talente, treba poštovati činjenicu da se radi o mladim ljudima koji do svojih diploma na državnim fakultetima ne dolaze preko noći, već dugogodišnjim predanim stvaralačkim radom.
Prilog: Elaborat sa republičke smotre 2010. godine
Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama AP Vojvodine odobrio je projekat iz oblasti javnog informisanja ( Rešenje broj: 137-401-642/2017-07. od 19.05.2017. godine ) pod nazivom „3E vesti“ koji se realizuje do kraja novembra tekuće godine.
Nosilac projekta je AVP „Vila“ Vršac uz neposrednu podršku udruženja „Cefiks“ iz Vršca koje se bavi uštedom energije. Iako je odobren manji iznos sredstava od traženog iznosa, realizacija projekta podrazumeva proizvodnju srazmernog broja emisija u prosečnom trajanju do pet minuta sa pet do osam doziranih aktuelnih vesti o energiji, uštedama energije i o ekologiji.
Projekat je edukativno-informativnog tipa sa prevashodnim ciljem očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta i jezika, jer će se baviti napretkom domaćih tehnologija, rešenja i izuma kojima se polako, ali sigurno probijamo u svet. Moguća domaća rešenja i poređenje sa nekim svetskim rešenjima razvijaju kulturu dijaloga, isticanja pozitivnih primera naše nauke, tehnike i tehnologija. Posebno će biti posvećena pažnja aktivnostima mladih i njihovih kreacija. Primarne oblasti su ekologija, energetska efikasnost, energija i ušteda prirodnih resursa.
Glavni cilj projekta usmeren je na jačanje uticaja na interesovanje građana za inovacije, realne mogućnosti i primenljivost nekih rešenja po pitanju unapređenja ekološke svesti, racionalnog trošenja energije i ekonomičnosti kod trošenja prirodnih resursa. Poređenje našeg i nekog drugog iskustva stvara mogući izbor svesnog prihvatanja nečega što je bolje i kvalitetnije. Posebno će se skretati pažlja na domaću pamet i rešenja koja daju naši stručnjaci u zemlji i svetu. Oblasti izbora informacija su: poboljšanje kvaliteta života, korišćenje savremenih tehnologija, korišćenje alternativnih izvora energije, štednja energije bez narušavanja kvaliteta života, uređenje radnog i životnog prostora, zanimljive hobi aktivnosti, aktivan odmor i sređen porodični život.
Primarna ciljna grupa je srednji uzrast koji je još uvek radno sposoban za kreativnost i promenu uslova života. Nove ideje, iskustva i nova rešenja su lajt-motiv za promenu stanja na poslu i u porodici. Ponekad jednostavna praktična rešenja čine prava čuda, posebno kod primene novih tehnologija, kao i neke pristupačna rešenja kod alternativnih izvora energije. Cilj je pokretanje inicijative, kreativnosti i razvijanje stvaralačkih sposobnosti.
Udruženje građana „Cefiks“ iz Vršca, koje u evidenciji ima oko 150 članova, i ove godine aplicira sa učešćem u nekoliko projekata od opštinskog do republičkog nivoa. Konkurencija za projekte je sve jača, što traži nove ideje, ljudske potencijale, inovacije edukativnog pristupa i masovnost učesnika. Učešće na projektima je sastavni deo programske aktivnosti ovog udruženja u 2017. godini.
Ove godine udruženje direktno aplicira u jednom opštinskom i u jednom pokrajinskom projektu, a posredno u jednom pokrajinskom i u jednom republičkom projektu. Direktno učešće u opštinskom projektu je „Poseta Vetro-parku „LA PIKOLINO“, koja je zamišljena kao jednodnevna ekskurzija 40 odabranih učenika gradskih osnovnih škola do sela Zagajica, gde su prošle godine puštane u rad dve vetrenjače ukupne snage 6,6 MW . Planirano je da se kod vetrenjača održi školski čas uz angažovanje predstavnika kompanije MK Fintel Wind, zatim obilazak, slikanje i postavljanje zanimljivih pitanja od strane učenika i prisutnih nastavnika, kao i članova projektnog tima. Nakon ove aktivnosti sledi dogovorena poseta Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“ u Izbištu, druženje sa učenicima ove škole i prijateljska utakmica u malom fudbalu. Planirano je da svaka gradska osnovna škola odabere po osam učenika ( po dva od petog do osmog razreda ) i jednog predmetnog nastavnika, a iz izbištanske osnovne škole bi se pridružili svi učenici osmog razreda, što za njih na kraju školske godine predstavlja interesantan izlet i druženje. Cilj ove posete je da se učenici upoznaju sa korišćenjem energije vetra na primeru vetrenjača koje se nalaze nadomak sela Zagajica.
Drugi prijavljeni projekat, koji je na pokrajinskom nivou, zamišljen je kao „Letnja škola uštede energije“ koja bi se preko letnjeg raspusta organizovala u objektu „Crvenog krsta“ na Vršačkom Bregu. Planirano je da se iz svih osnovnih škola opštine Vršac, a ukupno ih je deset, odaberu po četiri učenika koji su posebno zainteresovani za ovakve aktivnosti. Iz svake škole bi se angažovao po jedan nastavnik, kao i tri člana projektnog tima koji bi rukovodio sa radom kampa. Učenicima bi tokom tri radna dana bilo održano pet zanimljivih predavanja sa prezentacijama i nastavnim filmovima o uštedi energije. Predavanja se oslanjaju na prošlogodišnji republički projekat pod istim nazivom u kome je urađeno pet emisija obrazovnog tipa. Emisije obrađuju konkretne primere uštede energije i zanimljive detalje sa područja opštine Vršac.
Posredno učešće udruženja „Cefiks“ Vršac odnosi se na saradnju i pomoć u pokrajinskom projektu pod nazivom „3E VESTI“ i u realizaciji republičkog projekta drugog ciklusa „Male škole uštede energije“ kojim je planirano sedam novih emisija u prosečnom trajanju od 20 minuta. Nosilac ovih projekata je AVP „Vila“ Vršac koja već treću godinu uspešno radi na pravljenju obrazovnih emisija koje se putem regionalnih TV centara i kablovskih operatera emituju gotovo u celoj zemlji. Prvi ciklus „Male škole uštede energije“ i raniji projekti „Male škole elektronike“ ( dva ciklusa ) emituju se već dve godine na udarnim terminima Srpske naučne televizije Beograd putem kablovske mreže operatera u Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i u Bosni i Hercegovini.
Svi navedeni projekti, pored svoje aktuelnosti, nose obeležje primene nauke i novih tehnologija, ali i masovnosti učešća, jer su planirana predavanja, ekskurzije, kampovi, druženje učenika i njihovih nastavnika, u čemu direktori osnovnih škola daju punu podršku i saradnju i pripremi aktivnosti na realizaciji projekata. Rezultati navedenih konkursa za izradu projekata nisu još poznati, ali su obavljene sve pripremne radnje da se na vreme realizuju sve predložene aktivnosti.
Ekološka svest je veoma širok pojam o kome najviše govorimo kada shvatimo da nam je ugrožena radna i životna sredina. Njen pravilan razvoj treba da počne od malih nogu i traje čitav život, sa ciljem da nam to preraste u naviku koju ćemo ispoljavati u gotovo svakoj situaciji rada i života. Kao i svaka svest, nalazi se u nama i pita da li je postupak dobar, ili loš: kada ispružiš ruku da otkineš granu drveta, pa se trgneš; kada pomisliš da baciš kesu sa smećem kroz otvoren prozor, pa se postidiš.
Koliko je značajno da stalno štitimo prirodu od otpada kojim je svakodnevno zagađujemo iznesimo interesantne podatke o trajanju razgradivosti pojedinih materijala i sirovina: žvakaća guma se razgrađuje za pet godina, limena konzerva od 10 do 100 godina, plastična kartica za 1.000 godina, staklo za 4.000 godina, cigareta i šibice za tri meseca, upaljač za 100 godina, plastični tanjir od 100 do 1.000 godina, voće i povrće od tri do šest meseci, novine od 3 do 12 meseci, plastična kesa od 100 do 1.000 godina i stiropor za 1.000 godina.
Na pravilan razvoj ekološke svesti kod mladih najviše utiču porodica i škola svojim stalnim, nenametljivim i usmeravajućim delovanjem. Nastavni planovi i programi još uvek nisu obogaćeni konkretnim sadržajima koji su u vezi sa ekologijom. U tome, pored roditelja, vaspitača, nastavnika i profesora veoma je važan lični primer starijih koji svojim svakodnevnim ponašanjem i delom potvrđuju ono što govore, jer bilo kakav drugačiji odnos dovodi do nesporazuma i opstrukcije. Podsetimo se na samo nekoliko pravilnih postupaka: nikada ne bacati otpad i sirovine na mestima koja nisu za to predviđena, posle svake aktivnosti detaljno očistiti i urediti prostor u kome smo radili, boravili, ili odmarali, voditi računa da ne zagađujemo sredinu u kojoj radimo i boravimo. Moramo se složiti da je čovek neprijatelj prirode ukoliko je svesno, ili nesvesno zagađuje. Priroda svojim povratnim odnosom može itekako da nas kažnjava ukoliko nismo pažljivi!
Zaključimo sa konstatacijom koji su to uspešni modeli razvoja ekološke svesti kod svih populacija: smanjiti potrošnju tako što ćemo je svesti na optimalne potrebe, potpuno iskoristiti materijale i sirovine pre nego što ih odbacimo, reciklirajmo i na propisan način sklanjajmo komunalni i elektronski otpad, stalno učimo na dobrim primerima iz života i prakse, stvorimo sebi udoban život i zadovoljstvo boravka u prostoru gde se nalazimo.
U organizaciji „Cefiksa“ iz Vršca veoma uspešno je završen trodnevni kamp u okviru republičkog projekta Eko-škola „Vršačke planine“. Kamp je finansijski podržan od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije. U radu kampa učestvovalo je 30 učenika iz pet gradskih osnovnih škola sa predmetnim nastavnicima: Dragan Vladislav, Ana Avramović, Slobodan Trajković, Dragana Mohora i Vukan Vukov. Kampom je timski rukovodilo pet članova projektnog tima koji su imali posebna zaduženja za sva tri radna dana.
Prvi radni dan održana su dva predavanja sa prezentacijama i jednim nastavnim filmom na temu ekologije i uštede energije u domaćinstvu. Drugi radni dan organizovano je čišćenje dela Vršačkog brega, poseta Vršačkoj kuli i likovna radionica sa tematikom upotrebe otpada za izradu jednog strašila koje opominje ljude da čuvaju životnu sredinu. Sav prikupljeni otpad propisno je sortiran i smešten na predviđena mesta. Treći radni dan učenici su proveli u prirodi, razgledajući zaštićene zone Vršakog brega, zatim posetom Planinarskom domu, sve u pratnji Milivoja Vučanovića, vodiča-rendžera.
Tokom sva tri dana ugodnog boravka u dečijem odmaralištu „Crvenog krsta“ na Vršačkom bregu grupa iz Osnovne škole „Mladost“, predvođena sa Draganom Vladislavom ( profesor TiO ), radila je na izradi solarnog kolektora od aluminijskih limenki, koje su zalepljene i ofarbane, a završni deo izrade koloktora obaviće se u prostorijama „Cefiksa“ u Vršcu, gde će kolektor imati namenski primenjenu fukciju. Služiće za efikasno dogrevanje radnog prostora u jesenjem i prolećnjem periodu.
U radu kampa sponzori su bili grad Vršac ( prevoz učenika ), JKP „Drugi oktobar“ Vršac ( obezbeđenje flaširane vode „Moja voda“ ), kompanija „Swisslion“ Takovo ( slatkiši iz njihovog proizvodnog programa ), a sva tri dana bila su medijski zastupljena od strane lokalnih elektronskih i štampanih medija i regionalne TV „Banat“ iz Vršca. Drugog radnog dana, pored šetnje, čišćenja i razgledanja Brega, ostvaren je direktan TV prenos sa Vršačke kule na „Srpskoj naučnoj televiziji“ iz Beograda preko SBB kablovske mreže. Uspešan rad kampa poželelo je i pomenuto republičko Ministarstvo koje će na kraju realizacije projekta i izrade odgovarajućeg filma imati kompletan izveštaj. Svi učesnici kampa izrazili su lično i kolektivno zadovoljstvo sa organizacijom, smeštajem i raznovrsnim oblicima aktivnostima sa učenicima petog i šestog razreda kojima je ovo bila zanimljiva nastava u prirodi.
U organizaciji „Cefiksa“ iz Vršca počeo je sa radom trodnevni kamp u okviru republičkog projekta pod nazivom Eko-škola „Vršačke planine“, koji traje od 28-30. septembra, a okuplja 30 učenika iz gradskih škola, pet nastavnika i pet članova projektnog tima.
Prvog dana kampa učenici su imali dva prigodna predavanja sa jednim nastavnim filmom iz ekologije i uštede energije u domaćinstvu. U popodnevnim satima imali su sportske aktivnosti, a naveče takmičenje u plesu i karaoke uz učešće učenika koji su nadareni za muziku. Drugog dana kampa izvešće akciju čišćenja dela Vršačkog brega, a onda radionicu iz likovnog stvaralaštva i radionicu na izradi solarnog kolektora od aluminijskih limenki. Trećeg dana učenici će obići vršačke planine i posetiti Vršačku kulu koja je zaštitni znak grada Vršca.
Rad kampa prate svi lokalni elektronski i štampani mediji i regionalna TV „Banat“. Ova svojevrsna škola u prirodi, pored sticanja nekih novih znanja, služi za druženje i razmenu iskustava među nastavnicima koji su zaduženi ispred gradskih osnovnih škola sa grupama po šest učenika.
U Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije potpisan je ( 12.08.2016. ) ugovor o realizaciji projekta pod nazivom Eko-škola „Vršačke planine“ koji je u veoma jakoj konukrenciji od 218 prijavljenih učesnika zauzeo respektivno 35 mesto, sa ukupno 77 osvojenih bodova. Odobrena sredstva ministarstva iznose 347.500 dinara, dok je vrednost projekta oko pola miliona dinara. Sva planirana sredstva su strogo namenska i prebacuju se na posebno otvoren podračun udruženja, a pravdaju završnim Izveštajem o realizaciji projekta do kraja tekuće godine.
Eko-škola se izvodi u prirodi 28, 29. i 30. septembra 2016. godine putem kampa sa 30 odabranih učenika petog i šestog razreda, pet nastavnika iz gradskih osnovnih škola i pet članova projektnog tima. Kamp će biti smešten u objektu Crvenog krsta na Vršačkom bregu sa nekoliko radionica, među kojima posebno interesovanje izaziva izrada solarnog kolektora uz stručnu asistenciju jednog profesora TiO i zaduženih članova projektnog tima koji imaju iskustva i potrebnog znanja u toj oblasti. Kolektor se gradi kao ogledni radni primerak za dogrevanje prostorija „Cefiksa“ u Vršcu, a finansira iz sopstvenih sredstava.
Prvog radnog dana biće organizovana dva predavanja iz uštede energije i zaštite životne sredine, drugog dana poseta Vršačkoj kuli i čišćenje dela Vršačkog brega uz organizovan odvoz sakupljenog smeća, a trećeg dana je planiran obilazak prvog stepena zaštite Vršačkih planina i predavanje u prirodi.
Pored niza radnih aktivnosti učenici će imati slikarsku radionicu, sportska takmičenja i večernje druženje uz muziku, a obezbeđen im je pansionski smeštaj u dečijem odmaralištu „Doma Crvenog krsta“ na Bregu i jedan obrok u prirodi uz budno oko volontera iz Crvenog krsta.
Sve aktivnosti biće medijski propraćene, a planirane pripreme kampa obaviće se tokom septembra uz aktivnu saradnju sa gradskim osnovnim školama koje će odabrati učenike i odgovarajući profil nastavnika.
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije odobrilo je realizaciju projekta udruženja građana „Cefix“ iz Vršca pod nazivom Eko škola „Vršačke planine“. U veoma jakoj konkurenciji od 218 prijavljenih kandidata za različite projektne aktivnosti iz zaštite i očuvanja životne sredine projekat „Cefix-a“ osvojio je od strane stručne komisije Ministarstva 77 bodova, čime je zauzeo respektivno 35 mesto, a ukupno je odobreno 160 projekata. Od ukupnog broja prijavljenih kandidata 58 projekata nije dobilo zeleno svetlo za njihovu realizaciju. Ukupna planirana i prijavljena vrednost projekta Eko škole iznosi 492.500 dinara, od čega je 25.000 dinara navedeno kao vlastito učešće, a učešće drugih donatora sa područja opštine iznosi 73.500 dinara.
Eko škola „Vršačke planine“ se izvodi u prirodi u predelu zaštićenog prirodnog dobra “Vršačke planine” u periodu do kraja novembra 2016. godine. Ovaj kamp biće realizovan u tri radna dana u dečijem odmaralištu „Dom Crvenog krsta“, a u njemu učestvuje 30 učenika petog i šestog razreda iz pet gradskih osnovnih škola. U radu kampa biće uključeno pet predmetnih nastavnika i pet članova projektnog tima: koordinator, predavač, sportski referent, kreator likovne radionice, rendžer-vodič ( predavač u prirodi ).
U sklopu kampa biće održana dva prigodna predavanja (zaštita životne sredine i ušteda energije), kolektivna akcija čišćenja dela Vršačkog brega, predavanje u prirodi o biodiverzitetu vršačkih planina. Biće organizovana likovna radionica, kao i razna sprotska i kviz takmičenja i kulturno-zabavne aktivnosti u večernjim satima. Svaki član projektnog tima, zajedno sa predmetnim nastavnicima, biće stalno zadužen za određenu radnu, sportsku, ili kulturno-zabavnu aktivnost. Aktivnosti će biti propraćene od strane lokalnih medija.
Za vreme rada kampa biće angažovani volonteri Crvenog krsta, Doma zdravlja Vršac, a odvoženje smeća, nakon zajedničke akcije čišćenja dela Vršačkog brega, izvršiće ekipe JKP „Drugi oktobar“ Vršac. Sve pripremne radnje za rad kampa obaviće se tokom septembra 2016. godine uz prethodni dogovor sa direktorima osnovnih škola o izboru učenika i odgovarajućeg profila nastavnika.
Uspešno je nastavljena promocija filma „Cefiks-a“ iz Vršca pod nazivom „Ušteda energije u domaćinstvu“, koja je realizovana sa najvećom planiranom grupom, učenicima tri odeljenja osmog razreda u Osnovnoj školi „Paja Jovanović“ u Vršcu. Mladi veoma zrelo razmišljaju o svakodnevnoj navici štednje energije, kako u domaćinstvu, tako i u fabrikama, vrtićima, školama i na svim drugim mestima gde je to moguće.
Učenici su, nakon projekcije filma, aktivno učestvovali u razgovoru, a posebno ih je zanimala primena znanja u praksi, kako u modernim tehnologijama, tako i u razvoju privatnog biznisa kojem se okreću mladi i školovani ljudi. Mnogi razmišljaju, ako ikako mogu, da idu za inostranstvo, ali su uvereni da će i u našoj zemlji uskoro da dođe do promena koje će omogućiti zapošljavanje i aktivno učešće mladih u njenom bržem razvoju. Nakon popunjenog upitnika učenici su odgovarali na nekoliko nagradnih pitanja, pri čemu su za najbolja tri odgovora dati pokloni, DVD filmovi o navedenoj temi. Na samom kraju učenici su se poslužili sokovima i slatkišima koji su u sastavu troškova u realizaciji pokrajinskog projekta.
Pomoć u realizaciji ovog projekta pružili su direktor škole, Elemir Barta, i predmetni nastavnik, Olgica Stefanov, a projekat su realizovali Hasan Helja, autor projekta i Branislav Vila, predsednik „Cefiks-a“, koji je zadužen za tehničku realizaciju.